Više od 80 posto hrvatskih paušalnih obrtnika od iduće godine neće plaćati veća porezna davanja. Nakon konzultacija s predstavnicima obrtnika Vlada je izmijenila prvotni prijedlog porezne reforme pa će dosadašnja davanja ostati nepromijenjena za sve koji godišnje ostvaruju prihode do 40.000 eura.
Riječ je o jednoj od najznačajnijih izmjena u novom paketu protuinflacijskih mjera koji bi, nakon javnog savjetovanja, trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine. Prema procjeni Ministarstva financija, novim prijedlogom obuhvaćeno je čak 83,4 posto svih paušalnih obrtnika.
Prema ranijem planu povećanja davanja bila bi pošteđena samo prva tri porezna razreda, odnosno obrtnici s godišnjim prihodima do 19.900 eura. Sada je prag podignut na 40.000 eura, što znači da će dodatno opterećenje osjetiti samo oni s većim prihodima.
Za obrtnike u šestom poreznom razredu godišnja davanja za porez i doprinose povećat će se za 1.336 eura te će iznositi 5.728 eura. U najvišem poreznom razredu, za prihode između 50.000 i 60.000 eura, godišnje obveze rastu za 3.033 eura, odnosno na 7.605 eura.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić poručio je da cilj izmjena nije otežati poslovanje obrtnicima, nego smanjiti velike razlike između poreznog opterećenja paušalnih obrta i zaposlenih koji rade u radnom odnosu. Vlada smatra da se dio paušalnih obrta koristi za prikriveni nesamostalni rad, odnosno za poslovne modele koji u praksi zamjenjuju klasično zapošljavanje uz znatno niža davanja.
Takva obrazloženja već godinama izazivaju podijeljene reakcije. Dok Ministarstvo financija upozorava na porezne neravnoteže, obrtnici ističu da paušalni obrti predstavljaju najjednostavniji način poslovanja za tisuće malih poduzetnika, freelancera i osoba koje tek ulaze u poduzetništvo. Upravo zbog toga Hrvatska obrtnička komora tražila je da se povećanje davanja ublaži, što je Vlada na kraju djelomično i prihvatila.
Paket mjera ne odnosi se samo na obrtnike. Vlada ostaje pri prijedlogu uvođenja poreza na prekomjerne profitne marže velikih i srednjih poduzeća. Novi porez odnosit će se na oko 1.800 tvrtki, dok će iz njega biti izuzete kompanije koje više od polovice prihoda ostvaruju na inozemnim tržištima. Porez će se obračunavati na dio dobiti koji značajno premašuje prosjek ostvaren u prethodne tri godine.
Istodobno se ne odustaje ni od ukidanja poreza na dohodak od mirovina. Prema procjenama Ministarstva financija, tom će mjerom biti obuhvaćeno oko 541.000 umirovljenika, kojima bi na raspolaganju trebalo ostati gotovo 180 milijuna eura godišnje. Budući da je riječ o prihodu lokalnih jedinica, država najavljuje da će tražiti način kako gradovima i općinama nadoknaditi izgubljeni novac.
Ćorić očekuje i daljnje usporavanje inflacije tijekom srpnja, iako upozorava da rast cijena nafte zbog nestabilnosti na Bliskom istoku predstavlja dodatni pritisak. Smatra kako kratkotrajni rast cijena goriva ne bi trebao biti opravdanje za novo povećanje cijena robe i usluga, posebno zato što trgovci tijekom prethodnih pojeftinjenja energenata uglavnom nisu snižavali svoje cijene.
Novi paket sada ide u javno savjetovanje, nakon čega će Vlada pripremiti konačne zakonske prijedloge koji bi se trebali primjenjivati od početka 2027. godine. Za najveći dio paušalnih obrtnika najvažnija promjena već je poznata – porezna davanja ostat će na sadašnjoj razini.
