Hrvatska, iako članica EU, često ostaje zarobljena u birokraciji, sporim procedurama i nejasnim industrijskim prioritetima, dok BiH, unatoč političkim tenzijama i teško razumljivoj političkoj organizaciji nudi ono što investitori traže: konkretnost, brzinu i povoljne uvjete. Kapital, za razliku od političke retorike, rijetko griješi u procjeni gdje će „planuti“, a gdje će se (za)raditi.
Bosna i Hercegovina bilježi ubrzani rast industrijskih ulaganja, a gradilišta novih i moderniziranih tvornica sve više mijenjaju gospodarsku sliku zemlje. U nekoliko regija zemlje sada se realiziraju projekti koji potiču rast zapošljavanja, jačaju proizvodne kapacitete i približavaju industriju standardima regije što je vidljivo i kroz povećanje direktnih stranih ulaganja u BiH. Prema podacima Centralne banke i Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA), strana ulaganja su u stalnom porastu, a među vodećim ulagačima su zemlje poput Hrvatske, Njemačke, Slovenije i Austrije.
Moderni pogoni širom zemlje
ASTA Bosnia u Cazinu postaje jedan od najznačajnijih industrijskih projekata u sjeverozapadnoj BiH. Investicija austrijske grupe ASTA Energy Transmission Components d.o.o. vrijedi preko 23 milijuna KM i obuhvaća proizvodnju naprednih elektroenergetskih komponenti, uključujući bakrene namotaje za transformatore i elektromotore. U prvoj fazi bit će zaposleno oko 300 radnika, a proizvodnja se temelji na visoko automatiziranim procesima u skladu s evropskim standardima.
Iskra u Laktašima i Novoj Topoli nastavlja sa širenjem svojih proizvodnih kapaciteta. Slovenska kompanija gradi novi automatizirani pogon ukupne površine oko 12.000 m² s fokusom na preradu aluminija i bakra. Iako broj radnika neće biti velik, oko 70, riječ je o proizvodnji visokog tehnološkog intenziteta i velikog izvozno-tržišnog potencijala.
Krajina grupa u Gornjem Vakufu dovršava opsežnu montažu konstrukcije nove tvornice za proizvodnju modernih sandwich panela, koji su sve traženiji u brzoj i energetski efikasnoj gradnji. Ovakav tip proizvodnje snažno je usklađen s trendovima zelenih politika i potražnjom na tržištu građevinskih materijala.
U Grudama, kompanija Violeta gradi novu tvornicu „nove generacije“ koja bi, nakon završetka radova 2026. godine, trebala unaprijediti tehnološku razinu proizvodnje i pozicionirati se na zahtjevnijem izvoznom tržištu.
SHP grupa u Banjoj Luci planira izgradnju moderne tvornice papira kapaciteta oko 195 tona dnevno, s naglaskom na ekološki prihvatljive proizvodne procese i kružnu ekonomiju.
Alumina iz Zvornika, dugogodišnji lider u proizvodnji aluminijskih komponenti i jedan od najvećih izvoznika u zemlji, ulazi u novu industrijsku dimenziju, proizvodnju automobilskih tekućina kao što su AdBlue, antifriz i tekućine za vjetrobranska stakla. Širok portfolio i ulaganje u nove proizvode dodatno jača njen izvozni potencijal.
Širi kontekst investicija i konkurentnosti
Rastuća ulaganja u proizvodnju nisu izolirani fenomen. BiH se sve više pozicionira kao atraktivno odredište i u drugim sektorima industrije i infrastrukture. U prvih devet mjeseci 2024. zabilježen je kontinuirani rast stranog direktnog ulaganja (FDI), s najvećim udjelima iz EU zemalja.
Uz to, značajna ulaganja se događaju i u energetici i obnovljivim izvorima, primjerice projekt Interwind vjetroelektrane kod Hadžića, prvi takve vrste u Sarajevskom kantonu, pokazuje diversifikaciju investicija izvan klasičnih industrijskih pogona.
Radna mjesta, inovacije i konkurencija u regiji
Ove investicije otvaraju stotine, ponekad tisuće novih radnih mjesta i jačaju kapacitete malih i srednjih poduzeća kroz stvaranje vrijednosnih lanaca i tehnološke nadgradnje. BiH, zemlja o kojoj se često u susjednim državama samo govori u kontekstu izazova, sada stvara konkretne rezultate koji potiču optimizam: moderna proizvodnja, automatizacija, izvozna orijentacija i privlačenje stranog kapitala.
U isto vrijeme, usporedbe s Hrvatskom gdje se mnogo raspravlja o potrebi industrijske strategije, pokazuju da BiH, unatoč strukturnim izazovima, uspješno privlači ulaganja u proizvodnju i inovacije. Upravo kroz ovaj val investicija, BiH bi mogla postati konkurentnija i stabilnija ekonomija u regionalnom kontekstu.
Paradoks
Dok se Bosnu i Hercegovinu godinama opisuje kao „bure baruta“ koje samo što ne eksplodira, kapital se ondje ponaša racionalno i mirno, ulaže se. Poslovni ljudi, za razliku od političkih analitičara i naslovnica, ne investiraju tamo gdje očekuju nestabilnost, nego tamo gdje vide računicu, radnu snagu i prostor za rast.
