Hrvatska ulazi u jedan od najvećih investicijskih ciklusa vezanih uz energetiku, zelenu tranziciju i zaštitu okoliša. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije priprema plan vrijedan čak 650 milijuna eura kojim želi smanjiti račune građanima, ubrzati energetsku obnovu i smanjiti ovisnost države o fosilnim gorivima.
Riječ je o novcu koji će Hrvatska u razdoblju od 2026. do 2030. godine dobivati kroz europski ETS sustav trgovanja emisijama CO2, odnosno model prema kojem najveći zagađivači plaćaju emisije stakleničkih plinova.
Ministrica Marija Vučković poručila je kako cilj nije smanjivanje proizvodnje i industrije, nego dekarbonizacija uz očuvanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
No iza europskih izraza poput “zelene tranzicije” i “dekarbonizacije” zapravo se krije puno konkretnije pitanje koje građane najviše zanima, hoće li računi za struju, grijanje i gorivo nastaviti rasti ili će država uspjeti ublažiti energetski udar koji posljednjih godina pogađa cijelu Europu.
Upravo zato Vlada sada prvi put snažnije naglasak stavlja na energetsku učinkovitost kućanstava, solarne elektrane, dizalice topline i modernizaciju zgrada.
Plan uključuje i niz novih natječaja za građane i poduzetnike ukupne vrijednosti čak 1,58 milijardi eura, među kojima su ulaganja u obnovljive izvore energije, modernizaciju toplinskih sustava, elektrifikaciju prometa i energetsku obnovu.
Ministrica tvrdi da je cilj smanjiti energetsku ovisnost građana i zaštititi ih od novih energetskih šokova, posebno u vremenu kada Europa pokušava smanjiti ovisnost o ruskim energentima i fosilnim gorivima.
To je politički i gospodarski možda najveći izazov cijele europske zelene politike. Bruxelles traži brzu tranziciju prema zelenoj energiji, ali istodobno građani i industrija sve teže podnose rast cijena energije, goriva i života općenito.
Zato Hrvatska sada pokušava pronaći ravnotežu između europskih klimatskih ciljeva i realnosti domaćeg gospodarstva.
Posebno zanimljiv dio plana odnosi se na pomoć industriji. Ministarstvo prvi put priprema model sufinanciranja troškova električne energije za gospodarstvo kako bi se spriječio dodatni udar na konkurentnost domaćih tvrtki.
Jer dok Europska unija pooštrava klimatske politike, zemlje izvan Europske unije često nemaju ista ograničenja ni troškove proizvodnje, što europsku industriju stavlja u sve teži položaj.
Velik dio ulaganja planira se i u gospodarenje otpadom, područje u kojem Hrvatska još godinama zaostaje za europskim standardima.
Iako je stopa recikliranja porasla s četiri na oko 36 posto, Hrvatska je još daleko od ciljeva koje traži Europska unija, a upravo zbog toga građani posljednjih godina sve više osjećaju rast cijena odvoza otpada, posebno na obali i otocima.
Ministrica Vučković priznala je da su problemi na otocima ozbiljni te najavila posebne mjere za područja gdje troškovi sustava postaju teško održivi.
Poseban dio plana odnosi se i na poljoprivredu. Kroz Modernizacijski fond prvi put će biti dostupno dodatnih 30 milijuna eura za obnovljive izvore energije u poljoprivredi, a prioritet će imati mali i srednji proizvođači.
To je posebno važno u trenutku kada hrvatska poljoprivreda trpi snažan pritisak rasta troškova proizvodnje, uvozne konkurencije i klimatskih promjena.
Istodobno Ministarstvo priprema i novi Zakon o zaštiti okoliša kojim želi reformirati sustav procjene utjecaja na okoliš i digitalizirati postupke.
Sve to pokazuje da Hrvatska ulazi u razdoblje velikih promjena u energetici, industriji i okolišnoj politici.
Ali pravo pitanje tek dolazi, hoće li milijarde eura europskog i državnog novca građanima zaista donijeti manje račune i bolji standard ili će zelena tranzicija ostati još jedan skupi europski projekt koji će građani na kraju sami financirati kroz sve veće troškove života.
