Prekomjerno korištenje mobitela, online nasilje, umjetna inteligencija i sve slabija koncentracija djece bile su glavne teme tematske sjednice dvaju saborskih odbora posvećene generacijama Z i Alfa.
Na zajedničkoj sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu te Odbora za obitelj, mlade i sport upozoreno je kako djeca u Hrvatskoj danas praktički odrastaju u digitalnom svijetu, dok roditelji, škole i institucije sve teže prate posljedice koje takvo okruženje ostavlja na razvoj djece.
Posebnu zabrinutost izazvali su podaci istraživanja EU Kids Online koje je predstavila profesorica Lana Ciboci Perša s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Istraživanje provedeno među 1172 djece u dobi od 10 do 16 godina pokazalo je da gotovo sva djeca svakodnevno koriste internet, dok više od 94 posto ima vlastiti mobilni uređaj.
Još alarmantniji su podaci o sigurnosti djece na internetu. Čak 14 posto djece doživjelo je neki oblik online nasilja, a gotovo svako treće dijete prima seksualne poruke od nepoznatih osoba.
Upozoreno je i da djeca sve češće koriste umjetnu inteligenciju za pisanje školskih zadataka, sažimanje tekstova i traženje savjeta o osobnim problemima ili zdravlju.
„Odrasli više ne smiju biti samo promatrači digitalnog života djece“, upozorila je Ciboci Perša.
Predsjednica Odbora za obrazovanje Vesna Bedeković istaknula je kako digitalne tehnologije danas mijenjaju način na koji djeca uče, komuniciraju i razvijaju odnose.
Naglasila je da obrazovanje više ne smije biti usmjereno samo na prijenos znanja, nego i na razvoj kritičkog razmišljanja, emocionalne otpornosti i komunikacijskih vještina.
Na sjednici je predstavljeno i uvođenje kurikula za umjetnu inteligenciju koji se provodi u oko 240 škola diljem Hrvatske. Cilj je djecu naučiti kako koristiti umjetnu inteligenciju sigurno i odgovorno, ali i kako prepoznati manipulacije, lažne sadržaje i opasnosti digitalnog prostora.
Iz CARNET-a su predstavili projekt BrAIn u sklopu kojeg se razvija virtualni AI pomoćnik za učenike povezan s e-Dnevnikom.
Državna tajnica Ministarstva znanosti i obrazovanja Zrinka Mužinić Bikić poručila je da umjetna inteligencija ne može zamijeniti nastavnika te da škola mora ostati mjesto razvoja, sigurnosti i ljudskog kontakta.
Rasprava u Saboru pokazala je koliko se hrvatsko društvo nalazi pred ozbiljnim problemom. Djeca danas odrastaju uz mobitele, algoritme i društvene mreže od najranije dobi, dok velik dio roditelja više nema stvarnu kontrolu nad sadržajima kojima su izložena.
Posebno zabrinjava činjenica da internet i umjetna inteligencija sve više oblikuju način razmišljanja, komunikacije i ponašanja djece, dok sustav tek pokušava pronaći odgovor na posljedice koje takav razvoj donosi. Upravo zato pitanje digitalnog odgoja više nije samo tema školstva, nego pitanje sigurnosti, mentalnog zdravlja i budućnosti generacija koje odrastaju u potpuno drukčijem svijetu od svih prije njih.
