Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je u Vladi Republike Hrvatske izvješće o radu policije za 2025. godinu, poručivši kako je stanje sigurnosti u Hrvatskoj i dalje na visokoj razini te da se Hrvatska ponovno nalazi među 20 najsigurnijih država svijeta.
Prema podacima koje je iznio, Hrvatska je i tijekom 2025. proglašena najsigurnijom državom u Europi za noćne šetnje, dok je koeficijent razriješenosti kaznenih djela šestu godinu zaredom ostao iznad 70 posto.
Tijekom prošle godine evidentirano je 61.277 kaznenih djela, što je 2,5 posto manje nego godinu ranije, a smanjen je i broj kaznenih djela općeg kriminaliteta.
Velik pad zabilježen je i kod nezakonitih migracija. Policija je evidentirala 16.409 postupanja zbog nezakonitog prelaska granice, što je čak 44 posto manje nego 2024. godine.
Istodobno je prijavljeno i manje slučajeva krijumčarenja migranata.
S druge strane, zabrinjava rast broja poginulih na hrvatskim cestama. U 2025. godini poginula je 261 osoba, što je povećanje od 9,2 posto u odnosu na godinu ranije.
Policija je tijekom godine evidentirala više od 864 tisuće prometnih prekršaja, gotovo deset posto više nego 2024.
Božinović je istaknuo i kako je prošla godina imala najmanji broj prekršaja protiv javnog reda i mira u posljednjih deset godina.
Kod gospodarskog kriminaliteta i korupcije zabilježen je rast prijavljenih kaznenih djela za više od 20 posto, dok je policija tijekom godine ostvarila rekordan broj pojedinačnih zapljena droge.
U Hrvatskoj je tijekom 2025. počinjeno 39 ubojstava, dva više nego godinu ranije, ali policija navodi da su sva razriješena.
Ministar je posebno istaknuo i rezultate vezane uz Schengenski informacijski sustav, navodeći kako je Hrvatska među vodećim državama Europske unije po broju provjera osoba i predmeta.
Iako Hrvatska prema međunarodnim indeksima i dalje slovi kao jedna od sigurnijih europskih država, brojke pokazuju da pojedini sigurnosni izazovi i dalje rastu, posebno u prometu, gospodarskom kriminalitetu i području droga. Upravo zbog toga sigurnosni sustav posljednjih godina sve više prebacuje naglasak s klasične represije na tehnologiju, nadzor granica, digitalne sustave i preventivne mjere.
