Klimatske katastrofe, rast cijena, geopolitičke krize i digitalni rizici sve snažnije pogađaju gospodarstvo, dok velik dio građana i poduzetnika u Hrvatskoj i dalje nema adekvatnu zaštitu imovine. Upozoreno je to na Hrvatskim danima osiguranja 2026. u Opatiji, najvećem regionalnom skupu industrije osiguranja koji je okupio više od 450 stručnjaka iz Hrvatske i Europe.
Predsjednica Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje Vesna Sanjković upozorila je kako hrvatsko tržište i dalje bilježi relativno nisku stopu osiguranja u odnosu na razinu rizika kojima su građani i gospodarstvo izloženi.
„Klimatski događaji sve su češći i intenzivniji, troškovi šteta rastu, a kućanstva i poduzetnici često su nedovoljno osigurani, posebno kada je riječ o imovini i katastrofalnim rizicima“, poručila je Sanjković.
Koliko problem postaje ozbiljan pokazuje podatak da su osiguravatelji u Hrvatskoj tijekom 2025. godine isplatili više od 1,2 milijarde eura šteta.
Predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman upozorio je kako se priroda rizika posljednjih godina potpuno promijenila.
„Geopolitički i tržišni šokovi postali su nova svakodnevica. Rizik danas više nije samo financijski, nego sve češće operativni i digitalni“, rekao je Žigman.
Na konferenciji se raspravljalo o rastućem utjecaju inflacije, klimatskih promjena i poremećaja na energetskom tržištu, ali i o ubrzanoj digitalizaciji sektora osiguranja.
Iz Hrvatske gospodarske komore poručeno je kako Hrvatskoj treba jasna strategija razvoja tržišta osiguranja, uz snažnije korištenje digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije.
Sudionici skupa upozorili su da klasični modeli procjene rizika više nisu dovoljni te da se industrija sve više okreće prediktivnim modelima, digitalizaciji procesa i personaliziranim policama osiguranja.
Iako se o osiguranju u Hrvatskoj najčešće govori tek nakon velikih poplava, potresa ili oluja, podaci pokazuju da država ulazi u razdoblje sve većih i skupljih rizika. Problem dodatno pojačava činjenica da velik broj građana i dalje nema osiguranu imovinu ili ima police koje ne pokrivaju stvarne troškove štete.
Upravo zato stručnjaci upozoravaju da pitanje osiguranja više nije samo financijska tema, nego pitanje sigurnosti građana i otpornosti gospodarstva. Hrvatska je posljednjih godina sve češće pogođena ekstremnim vremenskim pojavama, a bez ozbiljnijeg povećanja razine osiguranosti dio tereta budućih katastrofa ponovno bi mogao završiti na građanima i državnom proračunu.
