U Hrvatskoj je u travnju 2026. bilo ukupno zaposleno 1.702.293 ljudi, dok je stopa registrirane nezaposlenosti pala na samo 3,8 posto, pokazuju novi podaci Državnog zavoda za statistiku.
U odnosu na ožujak broj zaposlenih porastao je za 0,2 posto, a broj zaposlenih žena za 0,5 posto. Istodobno je broj nezaposlenih pao za čak 11,1 posto, što potvrđuje nastavak snažne potražnje za radnicima u brojnim sektorima hrvatskog gospodarstva.
No iza pozitivnih brojki skriva se i jedan ozbiljan problem.
Usporede li se podaci s travnjem prošle godine, ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj zapravo je pao za 1,9 posto, dok je broj zaposlenih u pravnim osobama manji za čak 2,5 posto.
To pokazuje da hrvatsko tržište rada istodobno bilježi rekordno nisku nezaposlenost, ali i smanjenje ukupnog broja zaposlenih na godišnjoj razini.
Takav paradoks sve jasnije otkriva duboke demografske i strukturne probleme hrvatskog gospodarstva.
Hrvatska već godinama ostaje bez dijela radno sposobnog stanovništva zbog iseljavanja, starenja populacije i sve manjeg broja mladih koji ulaze na tržište rada. Istodobno gospodarstvo, posebno turizam, građevina, trgovina i uslužni sektor, sve više ovisi o uvozu strane radne snage.
Niska nezaposlenost zato više nije nužno znak snažne domaće radne baze, nego i posljedica činjenice da Hrvatska jednostavno ima sve manje raspoloživih radnika.
Posebno je zanimljiv podatak da je broj zaposlenih žena rastao i na mjesečnoj i na godišnjoj razini blaže padao od ukupnog prosjeka, što pokazuje da žene imaju sve važniju ulogu na tržištu rada, posebno u uslužnim djelatnostima, javnom sektoru i administraciji.
Istodobno poslodavci sve češće upozoravaju kako problem više nije pronaći posao, nego pronaći radnika.
Zbog toga pitanje tržišta rada danas postaje jedno od ključnih pitanja hrvatske budućnosti. Bez ozbiljne demografske politike, produktivnijeg gospodarstva i većih plaća Hrvatska bi se vrlo brzo mogla suočiti s kroničnim nedostatkom domaće radne snage, bez obzira na to koliko statistika nezaposlenosti izgledala dobro.
