Hrvatsko pravosuđe suočava se s ozbiljnim problemom manjka mladih sudaca i državnih odvjetnika, a ministar pravosuđa Damir Habijan najavio je veliku reformu sustava kojom bi se pokušalo pomladiti pravosuđe i ubrzati dolazak novih kadrova.
U Hrvatskom saboru predstavljene su izmjene triju zakona koje se odnose na Pravosudnu akademiju, Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće.
Brojke koje je iznio ministar pokazuju koliko je problem postao ozbiljan. Dok je 2014. godine u hrvatskom pravosuđu bilo 405 dužnosnika u dobi između 30 i 40 godina, prošle godine taj broj pao je na svega 168.
Istodobno je broj pravosudnih dužnosnika u dobi između 60 i 70 godina više nego udvostručen i sada ih je 701.
Još lošija situacija je među sucima. Njihov broj u deset godina pao je s 1903 na 1660, dok je broj sudaca mlađih od 40 godina praktički prepolovljen.
Habijan upozorava da sudovi godišnje zaprime oko 1,25 milijuna predmeta te da bez novih ljudi sustav teško može postati brži i učinkovitiji.
Jedna od najvećih promjena odnosi se na Državnu školu za pravosudne dužnosnike, koja više neće biti obvezan uvjet za imenovanje sudaca.
Umjesto toga, pri izboru će se više vrednovati rezultat pravosudnog ispita, dosadašnji rad kandidata, posebna pisana provjera i razgovor pred Državnim sudbenim vijećem.
Ministarstvo planira i stroža pravila za prijavu imovine sudaca i članova njihovih obitelji, pa će se morati prijavljivati promjene imovine veće od 13 tisuća eura.
Nova uloga Pravosudne akademije bit će stručno usavršavanje i dodatna edukacija sudaca i državnih odvjetnika.
Problem starenja pravosuđa godinama se gurao pod tepih, a posljedice su danas sve vidljivije kroz spore sudske procese, preopterećene sudove i sve manji interes mladih pravnika za ulazak u sustav. Upravo zato država sada pokušava ubrzati generacijsku smjenu i pojednostaviti put prema pravosudnim funkcijama, jer bez novih kadrova teško može doći do ozbiljnijeg ubrzanja hrvatskog pravosuđa.


