Kraj godine donio je i važnu međunarodnu odluku vezanu uz dugotrajno i osjetljivo pitanje zaštićenih najmoprimaca. Nakon 11 godina, Odbor Vijeće Europe ukinuo je pojačani nadzor nad Hrvatskom u predmetima poznatima kao Statileo i ostali protiv Republike Hrvatske, čime je zaključen jedan od najkompleksnijih postupaka u području zaštite vlasničkih prava.
Hrvatska je godinama bila pod posebnim nadzorom zbog sporosti i složenosti provedbe mjera kojima se trebalo uspostaviti ravnotežu između prava vlasnika stanova i zaštite zaštićenih najmoprimaca. U međuvremenu je uspostavljen Registar vlasnika stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci, a od 1. siječnja 2025. vlasnicima se isplaćuje primjerena najamnina.
Prema važećem modelu, zaštićeni najmoprimci za najam izdvajaju najviše 25 posto svojih prihoda, dok razliku do tržišne najamnine pokriva Republika Hrvatska. Time je uveden sustav koji istodobno štiti socijalno osjetljive skupine i priznaje prava vlasnika.
Od početka provedbe zakona, 266 zaštićenih najmoprimaca iselilo je iz stanova prema programskoj mjeri broj dva, dok je šest najmoprimaca useljeno u stanove u vlasništvu države. Kada se uključe i drugi načini prestanka zaštićenog najma, vlasnici su dosad u 291 slučaju ponovno stupili u posjed svojih stanova, što čini 21,4 posto svih evidentiranih predmeta.
Istodobno se nastavlja obnova i izgradnja državnih stanova. U Splitu se gradi zgrada s 58 stanova, čiji se završetak očekuje u drugom kvartalu 2026. U Zagrebu je u tijeku javna nabava za zgradu sa 152 stana, dok se u Dubrovniku priprema zemljište za dodatnih 50 do 60 stanova. Državne nekretnine obnavljaju i 239 postojećih stanova, od kojih bi prvi trebali biti useljivi već u narednim tjednima.
Ukidanjem pojačanog nadzora potvrđeno je da je Hrvatska ispunila ključne obveze, čime je nakon više od desetljeća zaključen jedan osjetljiv, ali važan proces.
