Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u Parizu na sastanku Koalicije voljnih, gdje je potvrdio da Hrvatska neće sudjelovati u njezinu vojnom dijelu, ali će nastaviti pružati političku, financijsku i obrambenu potporu Ukrajini.
Sastanak je organizirao francuski predsjednik Emmanuel Macron u trenutku nastavka ruskih napada na ukrajinske gradove, civilno stanovništvo i ključnu infrastrukturu te sve intenzivnijih rasprava o budućim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.
Plenković je istaknuo kako Hrvatska ostaje čvrsto uz Ukrajinu, podsjetivši da je prošlog tjedna ponovno podržala NATO-ovu inicijativu s 20 milijuna eura. Nastavlja se i hrvatsko-ukrajinska suradnja u proizvodnji besposadnih letjelica.
Istodobno je jasno poručio da Hrvatska ne sudjeluje u vojnom dijelu Koalicije voljnih. Takav stav znači nastavak dosadašnje politike pomoći Ukrajini bez izravnog uključivanja hrvatskih vojnika u moguću buduću međunarodnu vojnu misiju.
Hrvatska podupire postizanje pravednog, trajnog i održivog mira, ali uz sigurnosna jamstva koja bi trebala spriječiti novu agresiju. Vlada podržava i nastavak pristupnih pregovora Ukrajine s Europskom unijom, ocjenjujući njezin europski put dugoročnim ulaganjem u sigurnost cijelog kontinenta.
Plenković je naglasio kako Hrvatska Ukrajini može ponuditi vlastita iskustva iz Domovinskog rata, poslijeratne obnove i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Među područjima moguće suradnje izdvojeni su humanitarno razminiranje, procesuiranje ratnih zločina i skrb o ratnim veteranima.
Hrvatska podupire i donošenje 21. paketa sankcija Europske unije protiv Rusije, čiji je cilj dodatno ograničiti ruske gospodarske i financijske kapacitete za nastavak rata.
Hrvatska politika prema Ukrajini tako ostaje na jasno određenoj crti: politička, financijska i obrambena pomoć nastavlja se, ali bez sudjelovanja u vojnom dijelu Koalicije voljnih. Ipak, svako novo izdvajanje javnog novca mora biti transparentno predstavljeno hrvatskim građanima, osobito u trenutku kada rat traje godinama, sigurnosni rizici rastu, a Europa preuzima sve veći dio financijskog i obrambenog tereta.
