Blagdan Sveta tri kralja, koji se slavi 6. siječnja, jedan je od najstarijih i najznačajnijih kršćanskih blagdana. U Katoličkoj Crkvi poznat je i pod nazivom Bogojavljenje, jer se prema evanđelju toga dana Bog objavio cijelom svijetu, a ne samo izabranom narodu.
Prema Evanđelju po Mateju, tri mudraca s Istoka, u kršćanskoj tradiciji poznati kao Gašpar, Melkior i Baltazar, slijedili su zvijezdu koja ih je dovela do Betlehema, gdje su se poklonili novorođenom Isusu. Darovali su mu zlato, tamjan i smirnu. Zlato simbolizira kraljevsku vlast, tamjan Isusovo božanstvo, a smirna ljudsku patnju i smrtnost.
Blagdan Sveta tri kralja ima snažno teološko značenje jer označava Kristovo očitovanje svim narodima. Time se naglašava univerzalna poruka kršćanstva i ideja da je spasenje namijenjeno svima, bez obzira na podrijetlo ili pripadnost. U liturgijskom smislu, Bogojavljenje ujedno označava završetak božićnog vremena koje započinje na Badnjak.
U hrvatskoj tradiciji ovaj je blagdan povezan s nizom običaja koji su se zadržali do danas. U mnogim domovima toga se dana obavlja blagoslov kuća, a na dovratnicima se ispisuju slova G + M + B ili C + M + B uz tekuću godinu. Ta slova tumače se kao početna slova imena triju kraljeva, ali i kao latinski zaziv Christus Mansionem Benedicat, što znači Krist neka blagoslovi ovaj dom. Blagoslov vode također je važan dio tradicije, a sveta se voda tijekom godine čuva i koristi u obiteljima kao znak Božje zaštite.
Sveta tri kralja imaju i snažnu društvenu dimenziju. U mnogim krajevima ovaj se dan smatra simboličnim završetkom blagdanskog razdoblja i povratkom svakodnevnim obvezama. U Republici Hrvatskoj 6. siječnja je državni blagdan i neradni dan, što dodatno potvrđuje njegovu važnost u vjerskom i kulturnom identitetu hrvatskog naroda.
Bogojavljenje tako ostaje blagdan koji povezuje vjeru, obiteljsku tradiciju i povijesnu baštinu, podsjećajući na poruku nade, zajedništva i univerzalnosti kršćanske vjere.
