Novi europski financijski okvir donosi više sredstava i nove prioritete
Započeti pregovori o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje 2028.–2034. označeni su kao ključni za budući razvoj država članica, uključujući Hrvatsku. Riječ je o najvećem proračunu koji je Europska komisija dosad predložila, prilagođenom novom sigurnosnom, gospodarskom i političkom okruženju.
Predložena struktura novog proračuna temelji se na tri stupa: nacionalnim, regionalnim i partnerskim planovima, Europskom fondu konkurentnosti te instrumentu Globalna Europa. Cilj je osigurati veću fleksibilnost, učinkovitije korištenje sredstava i bolju prilagodbu novim izazovima.
Naglašeno je od strane Andreja Plenkovića da su tvrdnje o smanjenju ili „presušivanju“ europskih fondova netočne. Preliminarne procjene govore da bi hrvatska nacionalna omotnica u novom financijskom razdoblju mogla iznositi oko 19 milijardi eura, što je više nego u prethodnom proračunu.
Iako u novom okviru više nema Instrumenta EU sljedeće generacije, naglašeno je da je taj mehanizam bio odgovor na izvanrednu pandemijsku krizu, koja u ovom trenutku ne postoji. Novi proračun osmišljen je za drugačije izazove – sigurnost, konkurentnost, energetsku neovisnost i tehnološki razvoj.
Hrvatska, zajedno s državama koje zagovaraju snažnu kohezijsku politiku, inzistira na tome da se očuvaju sredstva namijenjena ravnomjernom razvoju i smanjenju razlika među regijama. Cilj je omogućiti nastavak politike „hvatanja koraka“ s razvijenijim članicama Unije.
Na kraju ovog članka važno je naglasiti da će jedan od najvećih izazova biti učinkovito korištenje horizontalnih fondova dostupnih svim državama članicama, pri čemu će ključnu ulogu imati nacionalna priprema, administrativni kapaciteti i jasno definirani razvojni prioriteti.
