Bolesti srca i krvnih žila i dalje su jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu, a stručnjaci upozoravaju da na njih snažno utječe i svakodnevni način života. Kardiologinja Tara Narula ističe da postoje jednostavne navike koje mogu pomoći u očuvanju zdravlja srca, a za njih je često dovoljno svega desetak minuta dnevno.
Jedan od najčešćih problema s kojima se susreću liječnici je kronični stres. Dugotrajni stres može povećati rizik od srčanog i moždanog udara jer potiče povišeni krvni tlak, upalne procese u organizmu i druge štetne promjene koje opterećuju kardiovaskularni sustav.
Prva preporuka je redovito kretanje tijekom dana. To ne mora nužno biti intenzivan trening. Kratka šetnja, penjanje stepenicama ili nekoliko minuta lagane tjelesne aktivnosti mogu pozitivno djelovati na cirkulaciju i smanjiti negativne učinke stresa.
Druga korisna navika su vježbe disanja ili kratka meditacija. Nekoliko minuta svjesnog i sporog disanja može pomoći u smanjenju napetosti i stabilizaciji pulsa te tako doprinijeti boljem radu srca.
Treća preporuka odnosi se na održavanje društvenih kontakata. Razgovor s prijateljima, obitelji ili kolegama može smanjiti osjećaj usamljenosti i stresa, a istraživanja pokazuju da emocionalna podrška ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca.
Četvrta navika je kratka svakodnevna pauza za odmor. U ubrzanom načinu života mnogi ljudi zanemaruju potrebu za kratkim predahom tijekom dana. Nekoliko minuta odmora može pomoći organizmu da se oporavi i smanji razinu stresa.
Kardiolozi upozoravaju da male, ali redovite promjene u svakodnevnom životu mogu dugoročno imati velik učinak na zdravlje. Redovita tjelesna aktivnost, smanjenje stresa i održavanje društvenih odnosa smatraju se važnim koracima u prevenciji bolesti srca.
Stručnjaci također naglašavaju da osobe koje osjećaju dugotrajni stres ili imaju simptome poput bolova u prsima, ubrzanog rada srca ili kroničnog umora trebaju potražiti savjet liječnika kako bi na vrijeme spriječile ozbiljnije zdravstvene probleme.
