Mađarska državna televizija objavila je u utorak da je njezin informativni program privremeno obustavljen dok vlada reorganizira javne medije kako bi ih učinila „neovisnima i vjerodostojnima“. Glavni program državne televizije M1 objavio je to priopćenje na crnom ekranu s porukom: „Javni mediji ne smiju lagati. Ipak, ispričavamo se što smo to činili dugi niz godina.“
Godinama je mađarska javna televizija bila jedan od glavnih simbola političkog utjecaja na medije. Tijekom vladavine Viktora Orbána Bruxelles je redovito upozoravao na narušavanje medijskih sloboda, Europski parlament donosio kritičke rezolucije, a Europska komisija zbog problema s vladavinom prava blokirala dio europskih sredstava.
Nakon promjene vlasti uslijedio je potez koji je iznenadio i najveće zagovornike reforme javnih medija. Nacionalni informativni program privremeno je zaustavljen kako bi se provele promjene u javnom servisu, uz poruku gledateljima da im se televizija ispričava zbog dugogodišnjeg načina izvještavanja. Ovi su potezi u skladu s predizbornim obećanjem premijera Pétera Magyara da će reorganizirati državne medije i zaustaviti „propagandu“ pod bivšim premijerom Viktorom Orbánom.
Reforma javnog medija nije sporna. Naprotiv, javni servis mora biti profesionalan, vjerodostojan i neovisan o svakoj vlasti. Ali način na koji se reforma provodi jednako je važan kao i njezin cilj.
Ako se informativni program mora ugasiti kako bi se uspostavili profesionalni standardi, nameće se logično pitanje: znači li to da u cijelom sustavu nije ostao nijedan profesionalni urednik, novinar, producent ili snimatelj sposoban već sutra raditi svoj posao u skladu s pravilima struke? To je teško povjerovati.
U javnim televizijama rade stotine i tisuće ljudi. Urednička politika može biti pod političkim utjecajem, ali to ne znači da su svi novinari izgubili profesionalni integritet. Ako jesu, problem je daleko dublji od politike. Ako nisu, zašto je bilo potrebno ugasiti vijesti?
Još je važnije pitanje tko će provesti reformu. Tko će birati nove urednike, ravnatelje i vodstvo? Neovisna stručna tijela ili nova politička većina? Ako ponovno odlučuje politika, koliko god obećavala drukčiji pristup, legitimno je zapitati se mijenja li se samo politički predznak javnog servisa.
Povijest europskih javnih medija pokazuje da se vjerodostojnost ne vraća simboličnim gestama. Ona se gradi transparentnim izborom uprave, uredničkom autonomijom, jasnim profesionalnim pravilima i zaštitom novinara od političkih pritisaka. Profesionalno novinarstvo ne nastaje preko noći, ali se ne bi smjelo ni gasiti preko noći.
Koliko je poznato, ovakav potez nema presedana u državama članicama Europske unije. Javni servisi prolazili su kroz političke smjene, reforme i promjene uprava, ali ne i kroz privremenu obustavu nacionalnog informativnog programa kao početak reforme. Upravo zato ovaj slučaj nadilazi mađarske granice.
Otvara i pitanje za Bruxelles.
Godinama su europske institucije s pravom upozoravale da javni mediji moraju biti neovisni o političkoj vlasti. Hoće li sada jednako pozorno promatrati način na koji nova mađarska vlast provodi reformu? Hoće li kriteriji ostati isti ili će se čekati konačni rezultati? To nije pitanje simpatija prema jednoj ili drugoj vladi već pitanje dosljednosti.
Jer europske vrijednosti vrijede ili uvijek ili samo kada odgovaraju političkom trenutku.
Pravi test ove reforme neće biti isprika gledateljima ni promjena ljudi na vodećim položajima. Pravi test bit će trenutak kada javna televizija jednako kritički bude izvještavala o novoj vlasti kao što je trebala izvještavati o prethodnoj. Javni servis ne pripada ni vladi, ni oporbi, ni pobjednicima izbora nego građanima.
Građani od njega ne očekuju političku poslušnost, nego profesionalnost, kontinuitet i istinu jer javna televizija reformira se profesionalnim novinarstvom, a ne gašenjem vijesti.
