Samsung Electronics objavio je rekordnu procjenu operativne dobiti od 89,4 bilijuna wona, odnosno oko 58,4 milijarde dolara, ali ta vijest nije donijela mir na tržišta. Naprotiv, ulagači su počeli rasprodavati dionice jer sve više sumnjaju u održivost velikog AI uzleta.
Riječ je o trećem uzastopnom rekordnom kvartalu Samsunga, koji je snažno profitirao od potražnje za memorijskim čipovima potrebnima za podatkovne centre i razvoj umjetne inteligencije.
No burze su reagirale suprotno od očekivanog. Dionice Samsunga i SK Hynixa pale su, a južnokorejski indeks KOSPI izgubio je gotovo pet posto. Reuters navodi da je pad pokrenut strahom kako su očekivanja od AI sektora već previsoko ugrađena u cijene dionica.
To je važan signal za svjetsku ekonomiju. Umjetna inteligencija više nije samo tehnološka priča, nego jedan od glavnih pokretača globalnih tržišta, ulaganja, cijena čipova i energetskih potreba. Kada se poljulja povjerenje u AI sektor, posljedice se odmah vide u Aziji, Europi i na Wall Streetu.
Problem nije u tome što Samsung loše posluje. Upravo suprotno, brojke su iznimno snažne. Problem je što tržišta sada traže odgovor na pitanje može li takav rast trajati ili je dio zarade posljedica izvanredne potražnje koju će konkurencija i veća proizvodnja uskoro smanjiti.
Za Hrvatsku ovo nije daleka vijest iz Seula. Ako AI utrka nastavi dizati cijene čipova, to će se preliti na cijene računala, servera, mobitela, poslovne opreme i digitalnih usluga. Ako se pak tržište ohladi, usporit će ulaganja u tehnološki sektor.
U oba slučaja, jasno je jedno: svijet ulazi u fazu u kojoj umjetna inteligencija više ne mijenja samo radna mjesta, nego i cijene, burze i globalnu ekonomsku ravnotežu.
