Državni tajnik Goran Romek sudjelovao je u Ulmu na konferenciji o budućnosti Dunavske regije, ali ključna poruka za Hrvatsku nije u samom diplomatskom susretu, nego u pitanju može li država digitalizaciju, umjetnu inteligenciju i inovacije pretvoriti u stvarnu korist za gospodarstvo.
Konferencija „Dunavska regija na prekretnici vremena” okupila je predstavnike država, gospodarstva, istraživačkih institucija i poslovne zajednice, a glavne teme bile su digitalizacija, kibernetička sigurnost, umjetna inteligencija i jačanje malih i srednjih poduzeća.
Upravo tu Hrvatska mora tražiti svoju priliku. Mala i srednja poduzeća čine kralježnicu gospodarstva, ali često nemaju dovoljno ljudi, znanja ni kapitala za ozbiljniji tehnološki iskorak. Zato ovakvi skupovi imaju smisla samo ako iz njih nastanu konkretni projekti, partnerstva i alati koje poduzetnici mogu stvarno koristiti.
Romek se u Ulmu sastao i s Thomasom Dörflingerom, državnim tajnikom Baden-Württemberga, jedne od industrijski najjačih njemačkih saveznih zemalja. Razgovarali su o industrijskoj politici, digitalnoj transformaciji, inovacijama i konkurentnosti gospodarstva.
Ta suradnja za Hrvatsku nije nevažna. Baden-Württemberg je prostor snažne industrije, izvoza i tehnološkog razvoja, dok Hrvatska još traži način kako snažnije povezati svoje poduzetnike, znanstvene institucije i javne politike. Ako se suradnja dobro iskoristi, može donijeti više od lijepih izjava.
Posebno je važna činjenica da Hrvatska i Baden-Württemberg od 2011. zajednički koordiniraju područje konkurentnosti poduzeća u sklopu Strategije Europske unije za dunavsku regiju. Hrvatska 2027. preuzima predsjedanje tom Strategijom, što znači da će imati priliku snažnije otvoriti teme koje su joj važne.
Romek je predstavio i hrvatske aktivnosti na izradi Nacionalnog plana razvoja umjetne inteligencije do 2032. godine te Akcijskog plana za razdoblje od 2026. do 2028.
Hrvatska sada mora paziti da umjetna inteligencija ne ostane samo nova riječ u strategijama. Ako želi ozbiljnije gospodarstvo, mora povezati obrazovanje, industriju, poduzetnike i državne institucije. Dunavska regija može biti prostor za takav iskorak, ali samo ako se s konferencijskog jezika prijeđe na provedbu.
