Austrija je s više od 6,7 milijardi eura ulaganja drugi najveći strani ulagač u Hrvatskoj, a dvije države sada žele proširiti suradnju na energetsku sigurnost, vodik, naprednu proizvodnju i nove tehnologije.
O tim je temama ministar gospodarstva Ante Šušnjar razgovarao s austrijskom veleposlanicom Yvonne Tončić-Sorinj. U Hrvatskoj već posluje oko 800 austrijskih tvrtki, zbog čega gospodarski odnosi Zagreba i Beča odavno nadilaze klasičnu robnu razmjenu.
Austrijski kapital prisutan je u industriji, energetici, financijskom sektoru, logistici i trgovini. Za Hrvatsku je pritom ključno da buduća ulaganja ne ostanu ograničena na preuzimanje tržišnih udjela i uslužne djelatnosti, nego da otvaraju proizvodne pogone, razvojne centre i kvalitetna radna mjesta.
Upravo su zato Šušnjar i Tončić-Sorinj razgovarali o snažnijem povezivanju hrvatskih i austrijskih poduzeća u naprednoj proizvodnji, istraživanju, razvoju i tehnološkim projektima. Hrvatsko gospodarstvo bez takvih ulaganja teško može povećati produktivnost i smanjiti ovisnost o turizmu, potrošnji i uvozu.
Važan dio sastanka odnosio se na energetiku. Dvije države žele jačati regionalnu plinsku povezanost, razvijati infrastrukturu koja bi u budućnosti mogla služiti za transport vodika te surađivati na sigurnosti opskrbe.
Hrvatska u tom području ima priliku iskoristiti svoj geografski položaj, LNG terminal i postojeće pravce prema srednjoj Europi. Međutim, energetska važnost ne gradi se samo tranzitom, nego i domaćim ulaganjima u proizvodnju, skladištenje i novu infrastrukturu.
Šušnjar je austrijskog ministra gospodarstva, energetike i turizma Wolfganga Hattmannsdorfera pozvao na sastanak inicijative CESEC, koji će se u studenome održati u Hrvatskoj. Taj bi skup trebao otvoriti dodatne dogovore o povezivanju država srednje i jugoistočne Europe.
Austrija je za Hrvatsku jedan od najvažnijih investicijskih partnera, ali sljedeća faza odnosa mora donijeti više od novih financijskih ulaganja. Hrvatskoj trebaju projekti koji prenose tehnologiju, jačaju domaću industriju i smanjuju energetsku ranjivost. Tek tada se milijarde stranog kapitala mogu pretvoriti u dugoročnu korist za hrvatsko gospodarstvo.
