Mafija 21. stoljeća ima legalne tvrtke, koristi umjetni inteligenciju i 400 tisuća je članova diljem Europe. Hrvatska nije posebno istaknuta ali je zbog svojeg geografskog položaja važna je tranzitna ruta između jugoistočne i zapadne Europe.
Ovih dana je Hrvatska u Crnu Goru izručila Vuka Lakićevića, visokorangiranog člana škaljarskog klana. Lakićević je uhićen u Hrvatskoj na temelju crvene Interpolove tjeralice koju je izdao Viši sud u Podgorici. Prema istražiteljima, njegovo lociranje i uhićenje rezultat su međunarodne policijske suradnje. Lakićević je u Crnoj Gori osumnjičen za stvaranje kriminalne organizacije, sudjelovanje u teškom ubojstvu kao supočinitelj, a istražitelji ga povezuju s otmicom i ubojstvom Ilije Krstića iz Leskovca, čije je tijelo pronađeno zazidano u spremniku vode unutar tvrđave u Kotoru, jednom od najpotresnijih slučajeva u obračunima između škaljarskog i kavačkog klana.
Što se događa u Hrvatskoj i EU?
Organizirani kriminal u Europi više ne izgleda kao što ga prikazuju filmovi. Umjesto tajnih sastanaka u mračnim podrumima i lokalnih mafijaških klanova, današnje kriminalne mreže djeluju poput međunarodnih korporacija koje koriste najmoderniju tehnologiju, legalne tvrtke i globalne financijske tokove. Upravo na to upozorava Europol u svom drugom izvješću Dešifriranje najopasnijih kriminalnih mreža EU: Broj 2 Nacrt kriminalnog oportunizma.
Prema procjenama Europola, u zemljama Europske unije djeluje više od 400.000 osoba povezanih s organiziranim kriminalom, a dolaze iz čak 118 različitih nacionalnosti. Njihovo djelovanje obuhvaća trgovinu drogom, kibernetički kriminal, trgovinu ljudima, krijumčarenje migranata, financijske prijevare i pranje novca, dok sve češće iskorištavaju i mogućnosti koje pružaju digitalne tehnologije, umjetna inteligencija i kriptovalute.
Hrvatska u izvješću nije izdvojena kao posebna žarišna točka, ali se, kao i sve druge države članice Europske unije, nalazi unutar jedinstvenog europskog sigurnosnog prostora. Zbog svojeg geografskog položaja važna je tranzitna ruta između jugoistočne i zapadne Europe, što je čini dijelom međunarodnih krijumčarskih i logističkih lanaca koje organizirani kriminal koristi za svoje aktivnosti.
U izvješću stoji da je identificirana 731 najopasnija kriminalna mreža koje djeluju preko državnih granica i brzo se prilagođavaju promjenama. Posebno zabrinjava podatak da oko 85 posto tih mreža koristi legalne tvrtke kao paravan za svoje aktivnosti. Građevinske tvrtke, prijevozničke tvrtke, ugostiteljski objekti ili uvoznici često služe za prikrivanje nezakonitih poslova, pranje novca ili organizaciju logistike.
Djeluju kao korporacije
Europol upozorava da organizirani kriminal danas iskorištava gotovo svaku društvenu ili gospodarsku priliku. Ratovi, migracije, gospodarske krize, razvoj novih tehnologija i digitalizacija stvaraju nove mogućnosti za zaradu kriminalnim skupinama koje djeluju iznimno fleksibilno i brzo popunjavaju praznine nastale nakon policijskih akcija.
Zanimljivo je da je od 821 kriminalne mreže koje su bile označene kao najopasnije u izvješću iz 2024. godine čak 76 posto u međuvremenu razbijeno ili više ne pripada skupini najopasnijih. Međutim, to ne znači da organizirani kriminal slabi. Naprotiv, stare mreže zamjenjuju nove, pa je
Europol u najnovijem izvješću identificirao 533 novoformirane ili novootkrivene mreže, čime njihov ukupan broj ponovno doseže 731.
Poruka Europola pritom je jasna. Današnji organizirani kriminal više nije samo pitanje uličnih bandi ili tradicionalnih mafijaških organizacija. Riječ je o međunarodnim mrežama koje posluju poput velikih kompanija, ulažu u legalno gospodarstvo, koriste vrhunsku tehnologiju i vrlo brzo pronalaze nove načine zarade čim se pojavi nova prilika. Upravo zato borba protiv njih postaje sve složenija i zahtijeva jednako brzu međunarodnu suradnju policijskih i pravosudnih tijela.
