Hrvatska je na sastanku europskih ministara poljoprivrede i ribarstva podržala novu Strategiju Europske unije za stočarstvo, ali upozorila da njezina provedba mora biti praćena konkretnim financijskim sredstvima i dovoljno prostora državama članicama za prilagodbu mjera vlastitim proizvodnim uvjetima.
Hrvatsko izaslanstvo na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva u Bruxellesu predvodio je državni tajnik Tugomir Majdak. Bio je to prvi sastanak AGRIFISH-a tijekom irskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Irska je među glavne prioritete do kraja 2026. uvrstila nastavak pregovora o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2027. godine, smanjenje administrativnog opterećenja, jačanje konkurentnosti europske poljoprivrede i ribarstva te generacijsku obnovu sela.
U središtu rasprave našla se prva europska Strategija za stočarstvo. Majdak je podržao dokument, uz poruku da buduće mjere moraju uključivati ulaganja u konkurentnost, upravljanje rizicima i biosigurnost.
Za Hrvatsku je posebno važno da se pri donošenju zajedničkih pravila uvaže velike razlike među državama članicama. Jednaki europski ciljevi ne znače da svaka država ima iste proizvodne uvjete, veličinu gospodarstava ili mogućnosti ulaganja.
Ministri su raspravljali i o Akcijskom planu za bjelančevine, kojim Europska unija želi povećati vlastitu proizvodnju biljnih proteina i smanjiti ovisnost o uvozu proteinskih sirovina. Hrvatska je podržala veću proizvodnju soje i širu uporabu mahunarki u plodoredu, što bi moglo pridonijeti manjoj uporabi mineralnih gnojiva.
Majdak je naglasio da nove obveze moraju biti povezane s budućim mjerama Zajedničke poljoprivredne politike i odgovarajućim izvorima financiranja. Bez novca za ulaganja europske strategije mogle bi ostati skup novih zahtjeva koje će najteže podnijeti manji proizvođači.
Na sastanku je otvoreno i pitanje položaja žena u poljoprivredi. Hrvatska je predstavila mjere dodatnog bodovanja pri zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta te povećane potpore kroz Strateški plan ZPP-a.
U raspravi o međunarodnoj trgovini Hrvatska je zatražila jednake uvjete tržišnog natjecanja i zaštitu proizvoda s oznakama zemljopisnog podrijetla. Europska poljoprivreda teško može biti konkurentna ako domaći proizvođači moraju ispunjavati strože i skuplje standarde, dok na zajedničko tržište ulazi roba proizvedena prema blažim pravilima.
Za Hrvatsku će zato najvažnije biti koliko će novca u novom europskom proračunu ostati za poljoprivredu nakon 2027. godine. Bez snažnog stočarstva, veće domaće proizvodnje i sigurnijih prihoda poljoprivrednika nema ni dugoročne prehrambene sigurnosti.
