Četiri mlada sokola puštena su na pulskim Giardinima kako bi prirodnim putem smanjila prekomjernu koncentraciju galebova, čvoraka i drugih ptica koje stvaraju higijenske probleme te otežavaju održavanje javnih površina i gradske infrastrukture.
U sklopu projekta biološkog rastjerivanja ptica u središte Pule stigla su dva siva i dva stepska sokola. Riječ je o vrstama karakterističnima za šire podneblje, a sve su ptice prstenovane kako bi se moglo pratiti njihovo kretanje i prilagodba novom staništu.
Sokolovi su smješteni na krovu zgrade FINA-e. Njihova uloga nije uklanjanje drugih ptica iz grada, nego stvaranje prirodnog pritiska zbog kojeg bi se velika jata trebala postupno premjestiti iz gusto naseljenog središta prema prikladnijim staništima.
Velike skupine galebova i čvoraka posljednjih godina predstavljaju sve veći izazov brojnim gradovima. Osim buke i onečišćenja javnih površina, njihovo zadržavanje na istim lokacijama povećava troškove čišćenja te može oštetiti pročelja, spomenike i druge dijelove kulturne i povijesne baštine.
Pula se zato odlučila za biološku metodu koja ne uključuje otrove, zamke ni agresivno uklanjanje ptica. Prisutnost sokolova trebala bi potaknuti prirodnu promjenu ponašanja drugih vrsta, uz očuvanje bioraznolikosti i bez potpunog uklanjanja ptica iz urbanog prostora.
Slični modeli već se primjenjuju u europskim gradovima, među kojima je Barcelona, ali i u zračnim lukama te industrijskim područjima. Njihova učinkovitost ovisi o prilagodbi grabljivica, stručnom praćenju i dugoročnom upravljanju, zbog čega će stvarni učinci projekta biti vidljivi tek nakon određenog razdoblja.
Nabavu četiriju mladih sokola omogućila je donacija tvrtke Sokol Security. Grad Pula i gradsko društvo Pula usluge i upravljanje pozvali su građane da ne prilaze sokolovima i ne uznemiravaju ih tijekom prilagodbe.
Projekt na Giardinima pokazat će može li prirodna ravnoteža ponuditi učinkovitije i održivije rješenje od stalnih komunalnih intervencija. Ako se broj velikih jata smanji bez narušavanja bioraznolikosti, pulski model mogao bi postati primjer i drugim hrvatskim gradovima koji se suočavaju sa sličnim problemima.
