Hrvatskim narodnim knjižnicama za otkup knjiga u 2026. odobreno je ukupno 2,34 milijuna eura, no do 13. srpnja iskorišteno je 823.282 eura, odnosno 35,15 posto raspoloživog iznosa. Od 196 knjižnica koje su dobile sredstva, provedeni otkup evidentiralo je njih 130.
Prema izvješću Ministarstva kulture i medija, knjižnice su u prvih šest i pol mjeseci nabavile 38.133 primjerka knjiga. S popisa A kupljeno je 10.750 knjiga vrijednih 243.589 eura, dok je s popisa B nabavljeno 27.383 primjerka, za što je izdvojeno 579.693 eura.
Dosadašnji podaci pokazuju da je gotovo 72 posto svih kupljenih knjiga odabrano s popisa B. Taj je popis očito postao glavni izvor popunjavanja knjižničnih fondova, dok je na knjige s popisa A potrošeno manje od trećine dosadašnjeg iznosa.
Knjižnice su knjige kupovale uz prosječan popust od 5,1 posto. Najviše primjeraka nabavljeno je izravnim narudžbama od nakladnika, njih 18.852, dok je preko distributera kupljeno 18.876 knjiga. Ta dva načina zajedno čine gotovo cjelokupan dosadašnji otkup.
Kupnja u knjižarama ostala je gotovo zanemariva. Tim je putem nabavljeno samo 312 knjiga, dok su preko internetskih trgovina kupljena 50, a na sajmovima tek 24 primjerka. Podaci potvrđuju da se sustav otkupa i dalje pretežno oslanja na izravne poslovne odnose knjižnica, nakladnika i distributera.
Program knjižnicama omogućuje nabavu novih književnih, stručnih i informativnih izdanja, ali trenutačna iskorištenost sredstava pokazuje da će se veći dio otkupa morati provesti u drugoj polovici godine. Šezdeset i šest knjižnica do sredine srpnja još nije evidentiralo nijednu kupnju.
Za hrvatsko nakladništvo riječ je o važnom izvoru prihoda, osobito u okolnostima ograničenog tržišta i pada kupovne moći građana. Međutim, smisao programa nije samo potrošiti odobreni novac. Ključno je da knjižnice biraju naslove prema stvarnim potrebama čitatelja, a ne samo prema obvezi izvršenja proračuna do kraja godine.
