Europa se suočava sa sve većim rizikom od suša, a znanstvenici upozoravaju da će klimatske promjene dodatno pogoršati stanje. Glavni razlog nije samo manjak oborina, već i sve više temperature koje povećavaju isparavanje vode iz tla, vegetacije i vodenih površina. Kada oborine ne mogu nadoknaditi taj gubitak, tlo se isušuje, razine rijeka i podzemnih voda padaju, a posljedice osjećaju poljoprivreda, gospodarstvo i svakodnevni život građana.
Prema podacima Europske komisije, mnoge europske regije već danas bilježe učestalije, dugotrajnije i intenzivnije suše. Procjenjuje se da su godišnji gospodarski gubici povezani sa sušom oko 9 milijardi eura, ponajviše u poljoprivredi, energetici i javnoj vodoopskrbi. U scenariju globalnog zatopljenja od 3 °C, suše bi u Europi mogle biti dvostruko češće, a šteta bi mogla dosegnuti oko 40 milijardi eura godišnje, pri čemu bi najviše bile pogođene sredozemne zemlje, donosi podatke Climate Action
Najnovije izvješće programa Copernicus potvrđuje da se Europa zagrijava brže od većine drugih dijelova svijeta. Sve češći toplinski valovi, dugotrajna sušna razdoblja i sve intenzivniji šumski požari postaju nova stvarnost, od Mediterana do sjevera kontinenta. Stručnjaci upozoravaju da će bez prilagodbe i smanjenja emisija stakleničkih plinova rizik od suša nastaviti rasti u desetljećima koja dolaze. climate.copernicus.eu
