Nakon tjedana snažnog rasta cijena izazvanog ratnim sukobom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, svjetsko tržište nafte reagiralo je prvim znakovima smirivanja krize. Cijena barela sirove nafte Brent tijekom trgovanja pala je za više od devet posto i spustila se ispod 90 američkih dolara, nakon informacija da su obje strane privremeno zaustavile međusobne napade kako bi otvorile prostor za pregovore.
Riječ je o jednom od najvećih jednodnevnih padova cijene nafte u posljednjih nekoliko mjeseci, što pokazuje koliko geopolitička događanja i dalje određuju stanje na energetskom tržištu. Dok su tijekom eskalacije sukoba investitori strahovali od dugotrajnog prekida opskrbe, sama najava mogućeg nastavka pregovora bila je dovoljna da dio tog rizika nestane iz cijene nafte.
Tržište je posebno osjetljivo zbog Hormuškog tjesnaca, kroz koji u redovitim okolnostima prolazi oko petine svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom. Svaka prijetnja tom pomorskom pravcu gotovo trenutačno povećava cijene energenata, dok svaka naznaka normalizacije izaziva njihov pad. Posljednjih tjedana dodatnu neizvjesnost stvarali su i napadi hutista na tankere u Crvenom moru, čime je ugrožena još jedna važna ruta za izvoz nafte.
Iako bi pad cijene sirove nafte mogao otvoriti prostor za smanjenje cijena goriva, takav se učinak u pravilu ne vidi odmah. Maloprodajne cijene ovise o kretanju cijena na svjetskim burzama tijekom duljeg razdoblja, ali i o poreznoj politici pojedinih država te troškovima prerade i distribucije. Zbog toga jedno snažno dnevno pojeftinjenje nafte ne znači automatski i jednako brzo pojeftinjenje na benzinskim postajama.
Istodobno, tržišta ostaju oprezna. Dosadašnji tijek sukoba pokazao je koliko se sigurnosna situacija može promijeniti u samo nekoliko dana. Upravo zato dio premije rizika i dalje ostaje ugrađen u cijenu nafte, jer ulagači nisu uvjereni da će sadašnje zatišje prerasti u trajniji politički dogovor.
Kretanje cijene nafte posljednjih mjeseci pokazalo je koliko su energenti i dalje jedan od glavnih pokretača inflacije. Rast cijena goriva vrlo se brzo prelijeva na prijevoz, proizvodnju i cijene hrane, zbog čega ga pomno prate i središnje banke. Upravo su geopolitičke napetosti na Bliskom istoku posljednjih mjeseci ponovno povećale inflacijske pritiske i smanjile očekivanja da će doći do brzog smanjenja kamatnih stopa.
Zbog toga će idući dani biti ključni. Ako se pregovori između Washingtona i Teherana nastave i sigurnost pomorskih pravaca ostane stabilna, cijene nafte mogle bi nastaviti padati. U suprotnom, svaka nova eskalacija sukoba mogla bi ponovno izazvati snažan rast cijena energenata i dodatni pritisak na gospodarstva diljem svijeta.
