Na tematskoj sjednici saborskog Odbora za zdravstvo, koju je inicirala zastupnica Ivana Kekin, stručnjaci iz psihologije, pedagogije, digitalne sigurnosti i medicine iznijeli su zabrinjavajuću poruku: Hrvatska ozbiljno kasni u zaštiti djece i mladih u digitalnom prostoru, dok posljedice neumoljivo rastu.
Podaci koje su predstavili stručnjaci teško je ignorirati. Više od 50 tisuća djece u Hrvatskoj već pati od poremećaja mentalnog zdravlja. Između 20 i 30 posto adolescenata pokazuje ozbiljne simptome depresivnosti, gotovo trećina djevojaka bori se s anksioznošću, a čak četvrtina mladih priznaje da se samoozljeđuje. Nezadovoljstvo životom prerasta u generacijski obrazac: svaki treći srednjoškolac i svaki četvrti učenik sedmog razreda kaže da nije zadovoljan svojim životom.
Stručnjaci su pritom bili vrlo jasni. Algoritmi koji upravljaju društvenim mrežama guraju djecu prema sadržajima koji produbljuju osjećaj manje vrijednosti, tjeskobu, poremećaje spavanja i destruktivno uspoređivanje s nerealnim idealima. Digitalno nasilje postaje svakodnevica, a roditelji često nemaju ni približnu sliku o tome koliko vremena njihova djeca provode pred ekranima.
Bolnice bilježe porast hitnih pregleda zbog anksioznosti i depresije, a u Zagrebu se, prema riječima stručnjaka, broj djece s razvojnim teškoćama udvostručio. Ipak, primjeri pokazuju da se pravovremene mjere isplate. Uvođenjem zabrane mobitela u zagrebačkim školama, učitelji već primjećuju prve pozitivne pomake u ponašanju i koncentraciji učenika.
Zaključak sjednice ne ostavlja prostor za odgađanje. Hrvatskoj je potreban širok politički konsenzus i jasna strategija zaštite mentalnog zdravlja djece u digitalnom okruženju. U središtu te borbe nisu samo ekrani, nego golema moć algoritama i interesi globalnih platformi koje profitiraju na pažnji najmlađih.
Upravo zato u saborsku proceduru ulazi prijedlog zakona koji bi trebao donijeti sveobuhvatni okvir zaštite: od regulacije algoritama do ograničavanja utjecaja društvenih mreža na djecu i adolescente. Cilj je jednostavan spriječiti da generacije odrastaju pod pritiskom tehnologije koja je dizajnirana da ih zadrži što dulje, bez obzira na posljedice.
Borba za mentalno zdravlje djece danas je borba za budućnost cijelog društva. Hrvatska više nema luksuz čekati.
