Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan odgovorio je na zastupničko pitanje o stanju i novostima u pravosudnom sustavu, iznijevši podatke koji, kako je naglasio, jasno pokazuju da se hrvatsko pravosuđe posljednjih godina sustavno rasterećuje i ubrzava.
Hrvatska, s oko 3,9 milijuna stanovnika, već desetljećima bilježi između 1,25 i 1,3 milijuna novih sudskih predmeta godišnje, što je broj koji je potrebno sagledavati u odnosu na broj sudaca, državnih odvjetnika i ostalih pravosudnih dužnosnika. U godini ulaska Hrvatske u Europsku uniju, 2014., evidentirano je gotovo milijun neriješenih sudskih predmeta. Taj je broj do kraja 2024. smanjen na 445 tisuća, a na dan 31. prosinca 2025. dodatno je pao na 435 tisuća, što predstavlja smanjenje od oko tri posto u jednoj godini.
Istodobno, omjer rješavanja predmeta iznad je 100, što znači da sudovi rješavaju više predmeta nego što ih zaprimaju. Prosječno trajanje svih sudskih postupaka danas iznosi 126 dana. Kada je riječ o parničnim i trgovačkim predmetima, koji su često u fokusu javnosti i gospodarstva, prosječno trajanje postupka smanjeno je s 655 dana u 2020. godini na oko 480 dana danas.
Jedan od ključnih stupova reforme je digitalizacija. Sustav ANON, koji omogućuje anonimizaciju i javnu objavu sudskih odluka, u samo godinu dana rezultirao je objavom gotovo 500 tisuća prvostupanjskih i drugostupanjskih presuda, čime se značajno povećava transparentnost rada sudova. Uz to, projekt „Trgovački sudovi bez papira“ provodi se na četiri trgovačka suda s ciljem potpune digitalizacije postupaka, a kao posebno važan iskorak istaknuto je uvođenje tonskog snimanja sudskih rasprava.
Zakonske izmjene Zakona o parničnom postupku i Zakona o kaznenom postupku predviđaju dodatne promjene, s punom primjenom od 1. srpnja 2027. godine. Neovisno o tome, suvremena tehnologija već se uvodi u oko 1.500 sudnica diljem Hrvatske, na svim razinama sudova.
Kao jedan od ozbiljnijih izazova ministar je naveo dobnu strukturu sudaca. Od ukupno 1.670 sudaca, samo je dvoje mlađe od 30 godina, dok ih je čak 696 u dobi između 60 i 70 godina, što jasno upućuje na potrebu prilagodbe modela ulaska u pravosudnu dužnost. U tom kontekstu razmatra se dodatno usmjeravanje Državne škole za pravosudne dužnosnike prema trajnom stručnom usavršavanju, uz izmjene uvjeta za ulazak u sustav.
Govoreći o državnom odvjetništvu, ministar je istaknuo jačanje kadrovskih kapaciteta. U posljednje dvije godine zaposleno je dodatnih 114 zamjenika državnih odvjetnika na županijskoj i općinskoj razini.
Na kraju je istaknuto kako je u tijeku najveći infrastrukturni projekt u povijesti hrvatskog pravosuđa, vrijedan 149 milijuna eura – projekt „Pravosuđe u Zagrebu“, uz najavu novih pravosudnih objekata u Rijeci, Velikoj Gorici i drugim gradovima diljem zemlje.
