Gotovo 961 tisuća građana sudjelovala je u projektima zapošljavanja, obrazovanja i socijalnog uključivanja financiranima europskim sredstvima, dok je više od 87 tisuća najugroženijih osoba godišnje primalo pomoć u hrani. Hrvatska je službeno zaključila dva velika programa iz razdoblja od 2014. do 2020., čiji rezultati pokazuju koliko su europski fondovi postali važan oslonac tržišta rada i socijalnog sustava.
Za Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali bilo je osigurano 2,4 milijarde eura, od čega 2,15 milijardi iz proračuna Europske unije. Ugovoreno je 4.110 projekata ukupne vrijednosti 2,9 milijardi eura, odnosno 117 posto raspoloživog iznosa, čime se nastojalo osigurati da nijedan raspoloživi euro ne ostane neiskorišten.
Uspješno su provedena 93 posto ugovorenih projekata, dok je iskorištenost dodijeljenih europskih sredstava premašila 112 posto. U njima je sudjelovalo 960.820 osoba, gotovo svaki peti stanovnik Hrvatske.
Najveći dio sudionika, njih 63 posto, činili su zaposleni, a prevladavale su osobe u dobi od 30 do 54 godine. U odnosu na broj stanovnika, najveći obuhvat zabilježen je u Međimurskoj, Požeško-slavonskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, područjima u kojima ulaganja u znanje, zapošljivost i socijalnu uključenost imaju dodatnu važnost zbog gospodarskih i demografskih izazova.
Istodobno je kroz program europske pomoći najpotrebitijima ugovoreno 486 projekata vrijednih 80,8 milijuna eura. Pomoć u hrani svake je godine dobivalo više od 87 tisuća građana, među kojima velik broj djece i starijih osoba, dok je osnovnom materijalnom pomoći godišnje bilo obuhvaćeno više od 35 tisuća korisnika.
Velik broj korisnika potvrđuje važnost europske solidarnosti, ali otkriva i hrvatsku stvarnost u kojoj deseci tisuća ljudi još ovise o organiziranoj podjeli hrane i osnovnih potrepština. Uspješna iskorištenost fondova zato ne može biti jedino mjerilo napretka. Važnije je jesu li ulaganja ljudima omogućila trajno zaposlenje, veću samostalnost i izlazak iz siromaštva.
Programi su završeni, ali ulaganja se nastavljaju kroz Europski socijalni fond plus za razdoblje od 2021. do 2027. Sredstva su namijenjena zapošljavanju, obrazovanju, pomoćnicima u nastavi, osobnoj asistenciji i stipendijama za studente iz ranjivih skupina.
Hrvatska je pokazala da može ugovoriti i iskoristiti velike iznose europskog novca. Sljedeći izazov je dokazati da iza milijardi eura i tisuća projekata ostaju dugoročni rezultati. Uspjeh se neće mjeriti samo potrošenim sredstvima, nego brojem ljudi koji nakon završetka projekta više ne trebaju pomoć sustava.
