Podaci Državnog inspektorata o nadzorima provedbe Vladinih odluka o kontroli cijena otkrivaju da problem rasta cijena nije samo pitanje propisa, već ponajprije njihove dosljedne provedbe. Iako su mjere formalno na snazi, gotovo svaki četvrti nadzor završio je utvrđenim nepravilnostima, što otvara pitanje učinkovitosti sustava kontrole u praksi.
Odluke o ograničavanju cijena određenih proizvoda i obvezi dodatnog informiranja potrošača uvedene su s ciljem ublažavanja poremećaja na tržištu i zaštite ekonomskih interesa građana. Međutim, inspekcijski nalazi pokazuju da se dio trgovaca i dalje ne pridržava osnovnih obveza, bilo da je riječ o isticanju cijena, vizualnim oznakama ili transparentnosti ponude.
Posebno zabrinjava činjenica da se nepravilnosti u velikoj mjeri odnose na osnovne životne proizvode poput hrane i higijenskih potrepština. Time se izravno dovodi u pitanje svrha mjera, koje su zamišljene upravo kao zaštita najšireg kruga potrošača, osobito onih s nižim primanjima.
Drugi problem koji proizlazi iz nadzora jest nedovoljna jasnoća i disciplina u informiranju potrošača. Neistaknuti plakati, nepostojanje zasebnih dijelova za proizvode s ograničenim cijenama i izostanak dodatnih cijena otežavaju građanima usporedbu cijena i donošenje informiranih odluka. Time se narušava temeljni cilj mjera, a to je transparentnost tržišta.
Analitičari ističu da sama regulacija cijena, bez snažnog i kontinuiranog nadzora, ne može dati dugoročne rezultate. Ako se kršenja propisa ne sankcioniraju dosljedno i pravodobno, mjere gube vjerodostojnost, a potrošači povjerenje u sustav.
U tom kontekstu, najava Državnog inspektorata da će se nadzori nastaviti i u 2026. godini ključna je za daljnju provedbu mjera. Učinkovitost neće ovisiti samo o broju kontrola, već i o brzini i vidljivosti prekršajnih sankcija, kao i o jasnoj poruci trgovcima da se pravila moraju poštovati jednako za sve.
Podaci iz 2025. godine pokazuju da je regulatorni okvir postavljen, ali da je pred nadležnim institucijama još značajan posao kako bi se mjere pretvorile u stvarnu zaštitu potrošača, a ne samo u normativnu obvezu na papiru.
