Cijena nafte skočila je na 116 dolara po barelu, a plin bilježi rast od oko 50 posto. Vlada najavljuje nove mjere kako bi ublažila udar na građane i gospodarstvo, poručio je premijer Andrej Plenković uoči sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu.
Glavna tema su posljedice rata na Bliskom istoku koje već izravno podižu cijene energenata i stvaraju pritisak na europska gospodarstva.
Plenković je istaknuo kako je Vlada već reagirala ograničavanjem cijena goriva, a novi paket mjera očekuje se početkom sljedećeg tjedna. Cilj je zadržati stabilnu opskrbu i spriječiti nagli rast cijena za građane i poduzeća.
Upozorio je i na lančani efekt. Rast cijena nafte i plina neminovno će se preliti na struju i ukupne troškove života.
Posebno je istaknuo ulogu Hrvatske u opskrbi regije. Preko JANAF-a već je dopremljeno oko milijun i pol tona neruske nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj. U Omišalj je stiglo 13 tankera, a dio je već iskrcan i transportiran prema rafinerijama.
Time Hrvatska, prema njegovim riječima, potvrđuje da može biti ključna energetska točka za srednju Europu.
Premijer je istodobno kritizirao predsjednika Zorana Milanovića zbog izostanka sastanaka Vijeća za obranu i Vijeća za nacionalnu sigurnost.
“Ovo je samo još jedan rat”, poručio je, naglašavajući da se takva tijela trebaju sastajati upravo u trenucima globalnih kriza.
Hrvatska ulazi u novi val energetskog pritiska koji dolazi izvana, ali se brzo osjeti u svakodnevnom životu. Rast cijena energenata znači skuplje gorivo, skuplju struju i dodatni udar na kućne budžete.
Kratkoročne mjere mogu ublažiti posljedice, ali ne rješavaju uzrok. Dugoročno rješenje ostaje smanjenje ovisnosti o uvozu energije.
Istodobno, političke podjele u trenucima krize dodatno slabe odgovor države. U situaciji kada cijene rastu i sigurnosni rizici se povećavaju, svako odgađanje ima cijenu i na kraju je uvijek plaćaju građani.
