Eurostatovi podaci pokazuju da je 13 država članica EU u 2023. imalo prenapučene zatvore, odnosno više zatvorenika nego što zatvorski kapaciteti mogu primiti. Najizraženija prenapučenost zabilježena je na Cipru, u Francuskoj i Italiji. 21,8 posto zatvorenika u Hrvatskoj čine strani državljani.
Europski zatvori ponovno se pune. Nakon višegodišnjeg pada broja zatvorenika, u državama članicama Europske unije tijekom 2023. godine bilo je gotovo 499.000 zatvorenika, što je 3,2 posto više nego godinu ranije. Iako je to manje od rekordnih 553.000 zatvorenika iz 2012. godine, trend posljednjih godina ponovno ide uzlaznom putanjom. European Commission
Jedan od zanimljivijih podataka Eurostata pokazuje da je 20,6 posto zatvorenika u Europskoj uniji imalo strano državljanstvo, odnosno svaki peti zatvorenik nije bio državljanin zemlje u kojoj služi kaznu. Udio stranih zatvorenika znatno se razlikuje među državama – u Luksemburgu, Cipru i Grčkoj prelazi polovicu zatvorske populacije, dok je u pojedinim istočnoeuropskim državama višestruko manji.
Zatvori pucaju po šavovima
Eurostatovi podaci pokazuju da je 13 država članica EU u 2023. imalo prenapučene zatvore, odnosno više zatvorenika nego što zatvorski kapaciteti mogu primiti. Najizraženija prenapučenost zabilježena je na Cipru, u Francuskoj i Italiji, dok su Estonija, Luksemburg i Bugarska raspolagale najvećim slobodnim kapacitetima.
Stručnjaci upozoravaju da prenapučenost nije samo logistički problem. Ona povećava rizik od nasilja među zatvorenicima, otežava rad pravosudnih policajaca, smanjuje mogućnost resocijalizacije te povećava psihološki pritisak na zatvorenike i zaposlenike. U pojedinim državama, poput Španjolske i Slovenije, posljednjih godina zabilježen je porast incidenata i sukoba u zatvorskom sustavu.
Hrvatska također među državama s prenapučenim zatvorima
Ni Hrvatska nije izuzetak. Prema podacima Vijeća Europe, početkom 2024. hrvatski zatvori imali su 112 zatvorenika na svakih 100 raspoloživih mjesta, što Hrvatsku svrstava među europske zemlje koje se suočavaju s problemom prenapučenosti. wp.unil.ch
Situacija se tijekom 2024. dodatno pogoršala. Prema izvješću Ministarstva pravosuđa, na kraju godine u hrvatskim je kaznionicama i zatvorima bilo 4.965 osoba lišenih slobode, dok je službeni kapacitet sustava 4.052 mjesta, što znači da je popunjenost premašila 120 posto. Ministarstvo ističe da broj zatvorenika posljednjih godina kontinuirano raste. mpu.gov.hr
Raste i broj stranih državljana u hrvatskim zatvorima
S povećanjem broja stranih radnika i migranata raste i broj stranih državljana u hrvatskom zatvorskom sustavu. Prema posljednjim dostupnim podacima, 21,8 posto zatvorenika u Hrvatskoj čine strani državljani, što je vrlo blizu europskog prosjeka. Ministarstvo pravosuđa navodi da njihov broj posljednjih godina kontinuirano raste.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da taj podatak ne znači kako stranci čine većinu počinitelja kaznenih djela. Na udio stranih zatvorenika utječu brojni čimbenici, poput turističkih i migracijskih tokova, tranzitnog položaja države, strukture stanovništva te različitih kaznenih politika među državama.
Trend koji zabrinjava
Najnoviji europski podaci pokazuju da se nakon razdoblja smanjenja broj zatvorenika ponovno povećava, a zajedno s njim raste i pritisak na zatvorske sustave. Istodobno, sve više država suočava se s problemom prenapučenosti, što otvara pitanje ulaganja u nove kapacitete, bolje uvjete za zatvorenike i učinkovitije programe resocijalizacije.
Hrvatska u tom pogledu nije iznimka. Broj zatvorenika raste, zatvorski kapaciteti sve su opterećeniji, a udio stranih državljana među zatvorenicima približio se europskom prosjeku. Sve to pokazuje da će modernizacija zatvorskog sustava u idućim godinama biti jedan od važnijih izazova hrvatskog pravosuđa.
