Broj ljudi prisilno raseljenih zbog ratova, progona, klimatskih promjena i teškog siromaštva opasno se približava novom povijesnom rekordu, upozorava Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice u najnovijem globalnom izvješću.
Podaci UNHCR a pokazuju da se kontinuirani rast bilježi već godinama, pri čemu novi i dugotrajni sukobi dodatno pogoršavaju postojeće humanitarne krize. Oružani sukobi u više regija, od Bliskog istoka i istočne Europe do dijelova Afrike i Azije, potaknuli su nove valove izbjeglica i interno raseljenih osoba, dok su mnoga žarišta ušla u kroničnu fazu bez jasne perspektive političkog rješenja.
Uz rat i politički progon, sve veću ulogu u prisilnim migracijama imaju ekstremni vremenski događaji povezani s klimatskim promjenama. Dugotrajne suše, poplave i razorne oluje uništavaju usjeve, infrastrukturu i domove milijuna ljudi, prisiljavajući ih na bijeg unutar vlastitih granica ili preko njih. Stručnjaci upozoravaju da se klimatska ranjivost sve češće isprepliće s postojećom nestabilnošću i siromaštvom.
Zemlje koje primaju najveći broj izbjeglica uglavnom su države u razvoju, često već opterećene vlastitim gospodarskim i sigurnosnim problemima. Njihovi zdravstveni sustavi, obrazovanje i tržišta rada nalaze se pod sve većim pritiskom, dok istodobno razvijene države pooštravaju granične režime i azilne politike. Teret globalne izbjegličke krize tako ostaje izrazito neravnomjerno raspodijeljen.
Humanitarne organizacije upozoravaju na kronični manjak financiranja, zbog čega se režu osnovni programi pomoći poput prehrambenih paketa, zdravstvene skrbi i obrazovnih projekata za djecu. Posljedice se osjećaju na terenu, gdje obitelji mjesecima čekaju na registraciju, a djeca gube godine školovanja.
UN i partnerske organizacije pozivaju na hitnu međunarodnu suradnju kako bi se stabilizirale krizne regije, ojačali legalni i sigurni migracijski kanali te osigurala dugoročna rješenja za integraciju ili dobrovoljni povratak raseljenih osoba. Analitičari upozoravaju da je pitanje prisilnih migracija preraslo okvire humanitarne teme i postalo jedno od ključnih globalnih sigurnosnih izazova, s izravnim posljedicama na regionalnu stabilnost, trgovinu i unutarnju politiku brojnih država.
UNHCR stoga apelira ne samo na veće donacije, nego i na usklađene političke odluke koje bi adresirale korijenske uzroke kriza, od političke nestabilnosti i korupcije do klimatske ranjivosti. Bez takvog pristupa, upozoravaju stručnjaci, svijet bi se u godinama koje dolaze mogao suočiti s novim rekordima u broju prisilno raseljenih ljudi.
