S rastom broja električnih vozila u Europi, infrastruktura punionica postaje jedan od ključnih elemenata mobilne tranzicije. Prema izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA), krajem 2024. broj javnih punjača u Europi premašio je milijun. Ta dinamika pokazuje koliko je značajan pritisak na izgradnju novih stanica te koliko brzo infrastruktura mora rasti kako bi pratila rast EV parka.
Unatoč impresivnom rastu, raspodjela punionica u Europi nije ravnomjerna. Prema podacima Europskog parlamenta, skoro polovica svih punjača koncentrirana je u samo par zemalja – Nizozemskoj, Njemačkoj i Francuskoj. To stvara izazov u nekim dijelovima Europske unije, posebice u južnim ili istočnim državama, gdje je gustoća punjača značajno niža.
Tehnološki gledano, infrastruktura koristi kombinaciju sporijih AC punjača (za punjenje kod kuće ili na parkiralištima) i DC brzih stanica (npr. 50 kW i više), koje su ključne za putovanja na dulje rute. Prema podacima ICCT-a, DC punjači su u 2025. zabilježili rast od 41% u odnosu na 2024.
Regulatorni okvir EU dodatno potiče izgradnju punionica. Prema Alternativnoj uredbi o infrastrukturi goriva (AFIR), duž glavnih cesta (TEN-T mreže) moraju se postaviti brze stanice za punjenje s minimalnom ukupnom snagom od 400 kW do 2025., a do kraja 2027. snaga bi trebala dosegnuti 600 kW. Ovo će pomoći u smanjenju onoga što se često naziva „range anxiety“ – straha vozača od nedostatka dosega kod EV-a.
Međutim, izgradnja punionica nije bez izazova. Iako su investicije snažne, postoji problem s povezivanjem na elektroenergetsku mrežu. U nekim državama infrastruktura mreže nije dovoljno robusna da podrži veliki broj brzih punjača, posebno u ruralnim područjima.
U isto vrijeme, europski igrači surađuju na konsolidaciji mreža. Na primjer, nekoliko velikih kompanija za punjenje kao što su Fastned, Ionity i Electra – formiralo je savez “Spark” kako bi pod zajedničkom aplikacijom omogućili pristup ultra-brzim stanicama do 400 kW u 25 europskih zemalja.
Za zemlje poput Hrvatske, izazov je dvostruk: povećanje broja EV-ova, ali i osiguravanje adekvatne mreže punionica kako bi prelazak na električna vozila bio održiv i praktičan. Prema podacima udruženja za alternativna goriva, Hrvatska je doživjela sporiji rast u broju DC stanica, što ukazuje na potrebu većih državnih i privatnih ulaganja.
Zaključno, infrastruktura za punjenje EV-ova napreduje velikim koracima, ali tempo mora rasti i u manje razvijenim regijama. Uz kontinuiranu regulaciju, strateška ulaganja i partnerstva, električni automobili mogu postati još privlačniji svim vozačima, a ključ uspjeha bit će sustavna izgradnja mreže punionica koja odgovara rastućoj potražnji.
