Umijeće pripreme tradicionalnih rafiola, rafijola, raviola ili rafajola službeno je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, čime je ovaj prepoznatljiv jadranski desert dobio status nematerijalne kulturne baštine.
Riječ je o slastici koja je stoljećima prisutna na hrvatskoj obali i koja je bila neizostavan dio svečanih stolova, osobito u Dalmaciji. Upravo ta kontinuitet tradicije i prijenos znanja kroz generacije bili su ključni razlozi za upis.
Rafioli nemaju jedinstveni recept. Razlikuju se od mjesta do mjesta, kako u tijestu tako i u nadjevu, a pripremaju se pečenjem, kuhanjem ili prženjem. Upravo te razlike prepoznate su kao vrijednost, pa je upis napravljen kao zajedničko kulturno dobro s naglaskom na lokalne posebnosti.
Posebno se ističe uloga Trogira, gdje rafioli imaju snažnu identitetsku vrijednost, a inicijativu za upis pokrenulo je Društvo Kameni cvit.
Važno je naglasiti da ovakvi upisi nisu samo simbolički. Oni otvaraju prostor za jače brendiranje hrvatske gastronomije i turizma, ali i za očuvanje tradicije koja u mnogim sredinama još uvijek živi kroz obiteljske recepte i lokalne običaje.
Punjenom tjesteninom sličnog tipa tragovi se nalaze još u srednjem vijeku na području Mediterana, no hrvatski rafioli razvili su se kao poseban i prepoznatljiv lokalni proizvod.
Nositelji ove tradicije dolaze iz više dalmatinskih sredina, uključujući Pag, Sinj, Makarsku, Trogir, Šibenik i Imotski, što dodatno potvrđuje koliko je riječ o raširenoj i živoj tradiciji.
Ovim upisom država je formalno potvrdila ono što je na terenu već odavno jasno – rafioli nisu samo slastica, nego dio identiteta hrvatske obale.
