Danska je, prema navodima danskog javnog servisa DR, razmatrala rušenje aerodromskih pista na Grenlandu kako bi spriječila mogući dolazak američkih vojnih snaga.
Pozivajući se na izvore iz državnog i vojnog vrha te europskih saveznika, DR navodi da su početkom godine na Grenland raspoređene dodatne snage. Iako je sve predstavljeno kao vojna vježba, stvarni cilj bio je priprema za krizni scenarij.
Situacija se zaoštrila nakon američke operacije u Venezueli, što je, prema istim izvorima, potaknulo Dansku da ozbiljno razmotri i mogućnost američkog pritiska na Grenland.
U takvom scenariju, razmatrana je opcija onemogućavanja slijetanja vojnih zrakoplova rušenjem pista u Nuuku i Kangerlussuaqu.
Na Grenland su istodobno stigle i dodatne snage iz Francuske, Njemačke i nordijskih zemalja, uz zračne i pomorske kapacitete. Operacija je javno predstavljena kao dio vojne vježbe Operation Arctic Endurance.
Donald Trump je u više navrata isticao interes za Grenland, nazivajući ga ključnim za američku sigurnost, što je dodatno pojačalo zabrinutost u Europi.
Dansko ministarstvo obrane nije komentiralo ove navode.
Što to znači za Hrvatsku?
Ovaj slučaj otvara pitanje povjerenja unutar NATO-a. Ako saveznici razmatraju scenarije obrane jedni od drugih, to ukazuje na ozbiljne napetosti.
Za Hrvatsku to znači da sigurnosni okvir više nije potpuno stabilan kao ranije. Promjene u odnosima velikih sila mogu imati izravan utjecaj i na manje članice.
Grenland je strateški važan zbog položaja, resursa i kontrole nad arktičkim prostorom. Upravo zato ovakve informacije imaju težinu koja prelazi lokalni kontekst.
U svijetu u kojem se odnosi brzo mijenjaju, Hrvatska mora pažljivo pratiti razvoj situacije i prilagođavati svoju sigurnosnu politiku.
