Europska unija planira smanjiti sredstva za poljoprivredu za 22 posto, a za ribarstvo čak 60 posto, što bi moglo ozbiljno pogoditi proizvodnju hrane i stabilnost sektora u Hrvatskoj.
Na sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora upozoreno je da novi model financiranja donosi veliku neizvjesnost. Umjesto dosadašnjeg sustava, Zajednička poljoprivredna politika prvi put ostaje bez vlastitog fonda i ulazi u jedinstveni europski fond.
To u praksi znači manje sigurnosti za poljoprivrednike i otežano planiranje ulaganja, jer konačna financijska omotnica neće biti poznata unaprijed.
Dodatni problem je što bi se dio mjera financirao iz neraspodijeljenih nacionalnih sredstava, što otvara prostor za razlike među državama i slabi zajedničku politiku EU.
Upozoreno je i na povećanje administracije te nejasne pokazatelje uspješnosti, što može dodatno otežati povlačenje sredstava i provedbu projekata.
Za Hrvatsku je posebno osjetljivo pitanje ruralnog razvoja, koji čini gotovo polovicu sredstava iz ZPP-a i ključan je za sprječavanje depopulacije sela.
Istaknuto je i da prosječna dob poljoprivrednika u EU iznosi 57 godina, što dodatno problematizira prijedlog isključivanja umirovljenih poljoprivrednika iz sustava potpora.
Zaključak rasprave je jasan: predloženi model donosi više neizvjesnosti nego sigurnosti.
Ako se ovakav prijedlog usvoji, Hrvatska bi mogla imati manje novca za proizvodnju hrane upravo u trenutku kada prehrambena sigurnost postaje jedno od ključnih pitanja Europe.
