Sjedinjene Američke Države pokrenule su novi val udara na Iran nakon napada na tri tankera u Hormuškom tjesnacu, najvažnijem svjetskom prolazu za prijevoz nafte i plina. Time je krhko primirje ponovno dovedeno na rub sloma, a svjetska tržišta odmah su počela strahovati od novog rasta cijena energenata.
Američko Središnje zapovjedništvo objavilo je da su izvedeni snažni napadi na više od 80 ciljeva, među kojima su bili brodovi Iranske revolucionarne garde, raketna infrastruktura i vojni zapovjedni položaji. Washington tvrdi da je riječ o odgovoru na napade na komercijalne brodove koji su prolazili kroz međunarodni plovni put.
Iran nije izravno preuzeo odgovornost za napade na tankere, ali je američke udare nazvao kršenjem dogovora o smirivanju sukoba. Teheran je nakon toga objavio da je gađao američke vojne ciljeve u Bahreinu i Kuvajtu, čime je sukob ponovno prerastao u izravnu razmjenu udara.
Napadnuti su i tankeri povezani s Katarom i Saudijskom Arabijom, a obje države optužile su Iran za odgovornost. To dodatno širi krizu jer se više ne radi samo o američko-iranskom sukobu, nego o sigurnosti cijelog Zaljeva.
NATO-ov glavni tajnik Mark Rutte podržao je američku reakciju i ocijenio da su udari bili nužni nakon napada na brodove. Time je kriza dobila i širi zapadni politički okvir, u trenutku kada Europa već ionako strahuje od novog energetskog udara.
Hormuški tjesnac nije daleka točka na karti. Kroz njega u mirnodopskim okolnostima prolazi golemi dio svjetske trgovine naftom i plinom. Svaki poremećaj ondje vrlo brzo se pretvara u skuplje gorivo, skuplji prijevoz, skuplju hranu i novi pritisak na inflaciju.
Za Hrvatsku je poruka jasna. Ako se sukob nastavi, cijenu neće plaćati samo diplomati i vojske, nego građani na benzinskim postajama, prijevoznici, poljoprivrednici i gospodarstvo. Kada Hormuz gori, Europa vrlo brzo osjeti dim u vlastitom novčaniku.
