Europodručje u 2026. očekuje rast javnih ulaganja, ponajprije u obranu i projekte financirane europskim sredstvima, dok Europska unija istodobno ubrzava pripreme za digitalni euro i jačanje međunarodne uloge zajedničke valute.
Glavne gospodarske i financijske smjernice dogovorene su na sastanku Euroskupine u Bruxellesu, na kojem je hrvatsko Ministarstvo financija predstavljao državni tajnik Matej Bule.
Prema usvojenoj izjavi, fiskalna politika europodručja tijekom 2025. bila je uglavnom neutralna. U 2026. očekuje se blago povećanje javne potrošnje, potaknuto provedbom Mehanizma za oporavak i otpornost, rastom tekućih rashoda i većim ulaganjima u obrambene sposobnosti.
Takav smjer pokazuje koliko su sigurnosne prijetnje promijenile europske proračunske prioritete. Obrana više nije izdvojeno vojno pitanje, nego jedan od važnijih pokretača javnih ulaganja, industrijske proizvodnje i tehnološkog razvoja.
Ministri financija razgovarali su i o jačanju međunarodnog položaja eura, koji drži približno 20 posto svjetskog valutnog tržišta i ostaje druga najvažnija globalna valuta. Međutim, geopolitičke podjele, promjene u valutnim rezervama i ubrzani razvoj novih oblika plaćanja povećavaju pritisak na Europsku uniju da smanji ovisnost o financijskim sustavima izvan Europe.
Strategija jačanja eura temeljit će se na snažnijem gospodarstvu, učinkovitijim financijskim tržištima i platnim sustavima te većem utjecaju Europske unije u međunarodnim odnosima.
Među prioritetima Euroskupine ostaju povezivanje europskih tržišta kapitala i dovršetak bankovne unije. Cilj je omogućiti lakši protok privatnog kapitala prema europskim poduzećima i smanjiti ovisnost gospodarstva o bankovnom financiranju.
Posebna rasprava bila je posvećena utjecaju umjetne inteligencije na kibernetičku sigurnost financijskog sektora. Nove tehnologije mogu brže prepoznati prijevare i sigurnosne prijetnje, ali istodobno napadačima omogućuju razvoj složenijih oblika krađe podataka i financijskog kriminala.
Euroskupina je usvojila i izjavu o digitalnim financijama, u kojoj digitalni euro ostaje jedan od glavnih projekata budućeg europskog sustava plaćanja. Njegov razvoj trebao bi povećati tehnološku samostalnost Europe, ali uz strogu zaštitu financijske stabilnosti, osobnih podataka i sigurnosti korisnika.
Za Hrvatsku odluke Euroskupine imaju izravan gospodarski i sigurnosni značaj. Kao članica europodručja, Hrvatska sudjeluje u oblikovanju zajedničkih financijskih pravila, ali će morati pratiti i troškove povećanih obrambenih ulaganja, digitalne transformacije i zaštite financijskog sustava.
Europa želi snažniji euro, vlastite tehnologije i veću stratešku samostalnost. Hoće li te ciljeve ostvariti, neće ovisiti samo o novim strategijama, nego o brzini kojom će ulaganja pretvoriti u konkurentnije gospodarstvo, sigurniju infrastrukturu i konkretnu korist za građane.
