Hrvatski turizam u svibnju je ostvario snažan rast, s dva milijuna dolazaka i 6,7 milijuna noćenja. U odnosu na isti mjesec prošle godine, broj dolazaka povećan je za 9,1 posto, a broj noćenja za čak 14,9 posto, što pokazuje da se predsezona sve više pretvara u ključni dio turističke godine.
Glavni rast ponovno su donijeli strani gosti. Ostvarili su 1,7 milijuna dolazaka i šest milijuna noćenja, odnosno 11,3 posto više dolazaka i 17 posto više noćenja nego u svibnju 2025. Domaći turisti zabilježili su 330 tisuća dolazaka i 750 tisuća noćenja, uz blagi pad dolazaka od 0,7 posto i gotovo nepromijenjen broj noćenja.
Njemačka je i dalje uvjerljivo najvažnije tržište. Njemački gosti ostvarili su 1,9 milijuna noćenja, što čini gotovo trećinu svih stranih noćenja. Slijede Austrija s udjelom od 10,2 posto, Ujedinjena Kraljevina sa 7,5 posto, Slovenija sa 6,4 posto, Poljska s 5,5 posto i Sjedinjene Američke Države s pet posto.
Takva struktura potvrđuje snagu tradicionalnih europskih tržišta, ali i pokazuje koliko hrvatski turizam ostaje ovisan o nekoliko država. Svaki ozbiljniji gospodarski pad u Njemačkoj ili Austriji izravno bi se osjetio na Jadranu.
Najviše noćenja ostvareno je u Istarskoj županiji, ukupno 2,3 milijuna. To je 34,1 posto svih noćenja u Hrvatskoj i čak 26,1 posto više nego prošle godine. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 1,2 milijuna te Primorsko-goranska s 941 tisućom noćenja.
Istra ponovno pokazuje da ulaganje u kvalitetu, kampove, hotele i produljenje sezone daje rezultate. Njezin rast znatno je viši od nacionalnog prosjeka i potvrđuje da turistički uspjeh više ne ovisi samo o srpnju i kolovozu.
Podaci za svibanj ohrabruju, ali rast broja noćenja nije dovoljan sam po sebi. Za Hrvatsku je važnije koliko gosti troše, koliko prihod ostaje lokalnim poduzetnicima i raste li kvaliteta ponude zajedno s prometom.
Predsezona je očito postala jedan od najvrjednijih dijelova turističke godine. Sljedeći izazov je da se taj rast ne pretvori samo u veći broj gostiju, nego u veću zaradu, stabilnija radna mjesta i manju ovisnost o kratkom ljetnom vrhuncu.
