Robert Vučković, član Uprave Croatia osiguranja, ponovno je izabran za predsjednika Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore te će tu dužnost obnašati i u idućem četverogodišnjem mandatu. Među glavnim prioritetima do 2030. bit će izrada nacionalne Strategije razvoja osiguranja, jačanje zaštite potrošača i povećanje financijske pismenosti građana.
Za zamjenike predsjednika izabrani su Božo Šaravanja, član Uprave Wiener osiguranja VIG, i Lidija Pecigoš Višnjić, članica Uprave Triglav osiguranja.
Vučković je najavio nastavak redovitog dijaloga među osiguravateljima te aktivnije rasprave o regulatornim pitanjima i izazovima koji utječu na razvoj tržišta. Upravo će sposobnost sektora da pravodobno odgovori na nove rizike biti jedan od važnijih zadataka novog vodstva.
Osiguranje više nije pitanje samo automobila, nekretnina ili životnih polica. Klimatske promjene, sve češće vremenske nepogode, kibernetički napadi i ubrzana digitalizacija stvaraju rizike koji su prije nekoliko godina bili znatno manje izraženi. Istodobno, velik dio građana još uvijek osiguranje promatra kao dodatni trošak, a ne kao oblik financijske zaštite.
Prijedlog programa rada Udruženja za razdoblje od 2026. do 2030. predviđa izradu nacionalne Strategije razvoja osiguranja, usklađene s europskim smjernicama i regulatornim okvirom. Nastavit će se i suradnja s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga, Ministarstvom financija i drugim institucijama.
Novoizabrani zamjenik predsjednika Božo Šaravanja među prioritetima je izdvojio razvoj inovativnih rješenja, poboljšanje zakonodavnog okvira te veću informiranost i zaštitu korisnika osiguranja. Digitalna transformacija i umjetna inteligencija mogu ubrzati procjenu rizika i obradu šteta, ali istodobno otvaraju pitanja zaštite podataka, transparentnosti i odgovornosti prema korisnicima.
Za Hrvatsku je razvoj tržišta osiguranja važan i izvan samog financijskog sektora. Osiguravajuća društva upravljaju velikim kapitalom i imaju važnu ulogu institucionalnih ulagatelja, dok veća osiguranost građana i poduzeća smanjuje pritisak na državni proračun nakon velikih šteta i kriznih događaja.
Nacionalna strategija zato ne bi smjela ostati još jedan dokument bez mjerljivih rezultata. Njezin uspjeh ovisit će o tome hoće li građani dobiti jasnije proizvode, veću zaštitu i više povjerenja u sustav koji bi trebao pružiti sigurnost upravo onda kada nastane šteta.
