Hrvatska je kroz novi europski sustav ulaska i izlaska već evidentirala više od 5000 osoba kojima je zabranjen ulazak zbog sigurnosnih razloga, što čini oko 11 posto svih takvih slučajeva zabilježenih u Europskoj uniji.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je da Hrvatska nema većih poteškoća u primjeni automatiziranog sustava EES, koji uključuje biometrijske provjere, fotografiranje i uzimanje otisaka prstiju državljanima trećih zemalja.
Dok je devet europskih država zatražilo mogućnost dulje suspenzije sustava zbog velikih gužvi na granicama, Hrvatska zasad ne traži takvu iznimku. Božinović tvrdi da je razlog višegodišnja priprema, testiranje različitih scenarija i angažman policijskih službenika.
To je važno i zbog činjenice da Hrvatska istodobno čuva jednu od najosjetljivijih vanjskih granica Schengena. Svaka tehnička slabost ili loša organizacija vrlo bi se brzo pretvorila u kilometarske kolone, udar na turističku sezonu i sigurnosni problem.
Na razini Europske unije kroz sustav je dosad registrirano 110 milijuna putnika, a više od 50.000 osoba nije dobilo pravo ulaska. Hrvatski udio pokazuje da se na našim granicama ne odvija samo rutinska kontrola putovnica, nego ozbiljan sigurnosni posao.
Božinović je najavio da je Hrvatska spremna i za ETIAS, sustav prethodnog odobravanja putovanja za osobe koje u schengenski prostor ulaze bez vize. Putnici će prije dolaska ispunjavati mrežni obrazac i plaćati 20 eura, a dozvola bi trebala vrijediti tri godine.
Poseban problem ostaje zlouporaba bezviznog režima. Dio migranata legalno dolazi komercijalnim letovima u države hrvatskog susjedstva, a potom ilegalno pokušava prijeći granicu i nastaviti prema zapadnoj Europi.
Hrvatska zato ima opravdan interes da Europska unija viznu politiku prestane promatrati samo kao diplomatsko i turističko pitanje. Kada treće zemlje bez odgovornosti propuštaju putnike prema europskim granicama, posljedice na terenu snose upravo države poput Hrvatske.
Novi sustavi mogu pomoći, ali tehnologija sama neće zaustaviti ilegalne migracije. Za to su potrebni politički pritisak prema susjednim državama, brže vraćanje osoba bez prava boravka i jasna europska pravila koja neće nagrađivati zlouporabu otvorenih granica.
