Prekršajni postupci više ne bi trebali ostati zadnji dio pravosuđa bez e-Komunikacije, a jedna od najvažnijih promjena bit će ukidanje mogućnosti plaćanja dvije trećine novčane kazne nakon pravomoćne presude ili odbijenog prigovora na prekršajni nalog.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je u Hrvatskom saboru konačne prijedloge izmjena Prekršajnog zakona i Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.
Uvođenje e-Komunikacije u prekršajne postupke važan je dio digitalizacije pravosuđa. Taj sustav već postoji u drugim sudskim postupcima, a sada bi se trebao primjenjivati i u prekršajima, gdje se svakodnevno vodi velik broj predmeta koji opterećuju sudove.
Obvezna e-Komunikacija odnosit će se na državna tijela, lokalnu i regionalnu samoupravu, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe. Fizičke osobe, uključujući okrivljenike i oštećenike, neće biti obveznici sustava. To je važna razlika jer digitalizacija ne smije postati nova prepreka građanima koji se ne snalaze jednako u elektroničkim postupcima.
Povećavaju se i novčani pragovi u prekršajnom sustavu. Najviša kazna za izdavanje obveznog prekršajnog naloga raste s 663,61 na 1.000 eura, a kazna koja se može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja s 265,45 na 390 eura. Granica za prekršaje kod kojih se umjesto sankcije može izreći pisano ili usmeno upozorenje povećava se sa 132,72 na 300 eura.
Najzvučnija promjena ipak je ukidanje mogućnosti da se nakon pravomoćne presude ili nakon odbijenog prigovora plati samo dvije trećine kazne. Time se šalje poruka da prigovor ne smije služiti kao taktika odgode bez stvarnog razloga, a očekuje se i smanjenje broja predmeta na sudovima.
Od 1. srpnja 2027. uvodi se i obvezno tonsko snimanje rasprava u prekršajnim postupcima. Za to treba opremiti još 212 sudnica, a u financijskom planu za 2026. osigurano je 2,1 milijun eura.
Habijan je predstavio i novi zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU-a. Važeći zakon donesen je 2010., na snagu je stupio ulaskom Hrvatske u EU 2013., a dosad je mijenjan osam puta. Novi tekst trebao bi objediniti pravila i učiniti sustav preglednijim.
U zakon se ugrađuju i odredbe za primjenu europske uredbe o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima, koja se počinje primjenjivati 1. veljače 2027. Time bi kazneni postupci između država članica trebali biti učinkovitiji kada je to u interesu pravde.
Ove izmjene pokazuju smjer u kojem pravosuđe mora ići: manje papira, manje proceduralnog razvlačenja i jasnija pravila. No digitalizacija će imati smisla samo ako građanima donese brži i razumljiviji postupak, a ne samo novi sustav u koji će se preseliti stari problemi.
