Dok tisuće vatrogasaca i pilota čuvaju Hrvatsku iz zraka i s tla, najvažnije je odgovorno ponašanje svakoga od nas.
Kad tijekom ljeta iznad Jadrana začujemo zvuk kanadera, najčešće vidimo samo posljednji čin velike operacije. Iza svakog polijetanja krije se sustav u kojem sudjeluju tisuće vatrogasaca, pilota, vojnika i operativnih centara, a brojke pokazuju da je Hrvatska među državama koje su razvile jedan od najučinkovitijih modela borbe protiv požara u Europi.
Prošle godine zabilježeno je 7.340 požara na otvorenom prostoru, od čega se čak 4.531 odnosio na požare raslinja. To znači da su tijekom godine u prosjeku gotovo svakoga sata vatrogasci negdje u Hrvatskoj gasili požar na otvorenom, navode iz hvz.gov.hr
No, zanimljivo je da veći broj požara nije značio i veću katastrofu. Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice, opožarena površina bila je gotovo 70 posto manja nego godinu ranije. Stručnjaci to pripisuju bržem otkrivanju požara, učinkovitijem angažmanu vatrogasnih snaga i pravodobnom korištenju protupožarnih zrakoplova.
Da zračne snage imaju ključnu ulogu pokazali su već prvi tjedni prošlogodišnje protupožarne sezone. Do sredine lipnja protupožarni zrakoplovi intervenirali su na 11 požara, ostvarili 163 leta, proveli više od 32 sata naleta te na požarišta izbacili 805 tona vode. Iako se radi samo o početku sezone, ti podaci dobro ilustriraju razmjere angažmana kada temperature tek počinju rasti.
Europski sustav i pomoć drugim zemljama
Borba protiv požara danas odavno ne završava na državnoj granici. Hrvatski kanaderi posljednjih godina redovito sudjeluju u europskom sustavu civilne zaštite, a tijekom prošle godine pomagali su u gašenju velikih požara u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, a bili su spremni intervenirati i u Izraelu, gdje je akcija u konačnici otkazana zbog promjene vremenskih prilika.
To pokazuje koliko se promijenila filozofija protupožarne zaštite. Nekada je svaka država prvenstveno štitila vlastiti teritorij, dok danas članice Europske unije raspolažu zajedničkim kapacitetima i međusobno pomažu kada požari prerastu nacionalne mogućnosti.
Hrvatska pritom nije važna samo zbog iskustva nego i zbog flote specijaliziranih zrakoplova te desetljeća rada u iznimno zahtjevnim uvjetima jadranskog priobalja. Svako ljeto naši piloti i vatrogasci gase požare na teško dostupnim područjima, često pod utjecajem jake bure, visokih temperatura i izrazito nepristupačnog terena.
Iako se u javnosti najviše govori o spektakularnim intervencijama kanadera, one su tek vrh ledenog brijega. Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je zabilježeno više od 28.000 vatrogasnih intervencija, a požari čine tek oko trećine svih izlazaka vatrogasaca na teren. Sve ostalo odnosi se na prometne nesreće, tehničke intervencije, spašavanja i druge izvanredne događaje.
Brojke zato otkrivaju nešto što tijekom ljeta često ostaje nevidljivo. Hrvatska se ne oslanja samo na kanadere, nego na dobro uhodan sustav u kojem vatrogasci, Hrvatska vojska, policija, lokalne zajednice i europski mehanizam civilne zaštite djeluju kao jedinstvena operacija. Upravo zahvaljujući takvoj organizaciji prošla je sezona, unatoč velikom broju požara, završila s osjetno manjom opožarenom površinom nego godinu prije.
U vremenu kada klimatske promjene donose sve dulja sušna razdoblja i ekstremnije toplinske valove, upravo će brzina reakcije, koordinacija i ulaganje u tehnologiju biti presudni da požar ostane vatrena linija na karti, a ne katastrofa koja briše čitave šumske komplekse i ugrožava naselja.
