Kinesko gospodarstvo u drugom je tromjesečju poraslo 4,3 posto, što je najslabiji rezultat od kraja 2022. godine i osjetan pad u odnosu na rast od pet posto zabilježen početkom godine. Podaci pokazuju da snažna industrija i izvoz više ne mogu u potpunosti prikriti probleme na domaćem tržištu.
Peking je za 2026. postavio cilj gospodarskog rasta između 4,5 i pet posto, najniži u više desetljeća. Rezultat ostvaren od travnja do kraja lipnja pao je ispod tog raspona, dodatno povećavajući pritisak na kineske vlasti da potaknu osobnu potrošnju i zaustave dugotrajnu krizu tržišta nekretnina.
Usporavanje je posebno znakovito jer kineski izvoz istodobno snažno raste. U lipnju je povećan 27 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ponajprije zahvaljujući globalnoj potražnji za poluvodičima, tehnologijama povezanima s umjetnom inteligencijom i električnim vozilima.
Kineski proizvođači automobila prvi su put u jednom mjesecu izvezli više od milijun vozila. Takav rezultat potvrđuje rast tehnološke i industrijske snage zemlje, ali istodobno pokazuje koliko gospodarski rast postaje ovisan o potražnji izvan kineskih granica.
Najveći problem ostaje slaba domaća potrošnja. Maloprodaja je u lipnju porasla samo jedan posto, dok su cijene novih nekretnina nastavile padati. Dugotrajna kriza nekretninskog sektora smanjila je povjerenje građana, a nesigurnost povezana sa zapošljavanjem i budućim prihodima potiče kućanstva na štednju umjesto veće potrošnje.
Dodatni pritisak stvaraju više cijene energije i sirovina povezane s ratom u Iranu. Brojne kineske kompanije povećane troškove ne mogu u potpunosti prenijeti na kupce jer domaća potražnja nije dovoljno snažna da podnese veći rast cijena.
Kineska industrija zato proizvodi i izvozi više, dok domaće tržište ne prati isti tempo. Takva neravnoteža dugoročno povećava ovisnost gospodarstva o izvozu i istodobno pojačava trgovinske napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama i Europskom unijom, posebno u sektorima električnih vozila, baterija i tehnološke opreme.
Dio ekonomista smatra da slabiji službeni rezultat ne mora značiti iznenadno pogoršanje, nego veću spremnost kineskih vlasti da priznaju gospodarske slabosti koje postoje dulje vrijeme. Snižavanje državnog cilja omogućilo je realnije prikazivanje stanja, ali nije uklonilo temeljne probleme.
Kina i dalje raspolaže snažnom industrijom, velikim izvoznim kapacitetima i rastućim tehnološkim sektorom. Međutim, dugoročna stabilnost druge najveće svjetske ekonomije neće ovisiti samo o broju izvezenih električnih automobila i poluvodiča. Bez oporavka tržišta nekretnina, snažnije osobne potrošnje i povratka povjerenja građana, izvoz može ublažiti usporavanje, ali ne može trajno zamijeniti zdravo domaće tržište.
