ZAGREB – Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da će Vlada Republike Hrvatske u prvom kvartalu iduće godine objaviti novu industrijsku strategiju, istaknuvši pritom važnost ulaganja u inovacije, istraživanje i razvoj kao ključne poluge gospodarskog rasta.
Govoreći na konferenciji „Gospodarski dijalog: Investicije, inovacije i industrija“ u hotelu Westin, Plenković je podsjetio na aktualni poziv Ministarstva gospodarstva za financiranje poduzetničkih istraživačko-razvojnih projekata, vrijedan 191 milijun eura. Tom je prilikom uručeno prvih 16 odluka o financiranju, ukupne vrijednosti projekata veće od 33 milijuna eura, uz 21 milijun eura državne potpore.
Na početku obraćanja premijer je zahvalio gospodarstvenicima i svim dionicima na angažmanu tijekom niza kriza, istaknuvši da je zajedničkim djelovanjem očuvana socijalna kohezija i spriječena masovna otpuštanja. Podsjetio je na državne mjere, od poreznih rasterećenja i kontrole cijena energenata do potpora za očuvanje radnih mjesta tijekom pandemije.
Plenković je naglasio da su takve politike rezultirale snažnim gospodarskim pokazateljima. U Hrvatskoj je trenutačno zaposleno oko 1,75 milijuna ljudi, dok je broj nezaposlenih pao na približno 75 tisuća. U odnosu na 2016. godinu zaposleno je oko 320 tisuća osoba više, a gospodarski rast pratio je i rast plaća i mirovina.
Podsjetio je i na važne strateške iskorake, poput ulaska Hrvatske u Schengen i eurozonu, te najavio skori ulazak u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj. Istaknuo je da je Vlada odgovornim upravljanjem javnim financijama izašla iz procedure prekomjernog manjka te da Hrvatska danas ima investicijski kreditni rejting A sa stabilnim i pozitivnim izgledima.
Govoreći o industriji, naveo je da u tom sektoru radi oko 245 tisuća ljudi, od čega većina u prerađivačkoj industriji, uz rast produktivnosti od gotovo pet posto. Najavio je i da će povećana ulaganja u obranu u idućem desetljeću otvoriti prilike za hrvatske tvrtke, kao i nastavak snažnog fokusa na energetsku sigurnost.
Zaključno je odbacio tvrdnje da će europska sredstva presušiti, istaknuvši da je Hrvatska s 61 posto prosjeka BDP-a po stanovniku EU 2016. godine došla na oko 78 posto, te da će pametno korištenje europskih fondova i dalje biti važan alat ravnomjernog razvoja.
