Hrvatski IT sektor nalazi se pred možda najvažnijim razdobljem razvoja u posljednjih deset godina. Umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i digitalna infrastruktura postaju ključ gospodarstva, a države koje ne uspiju razviti vlastite tehnološke kapacitete riskiraju dugoročnu ovisnost o stranim kompanijama i platformama.
U takvom trenutku Udruženje za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore dobilo je novo vodstvo. Za predsjednika Udruženja izabran je Stjepan Sučić iz tvrtke Končar Digital, dok su za potpredsjednike izabrani Plamenko Barišić iz King ICT-a, Vjeran Buća iz Ericssona Nikole Tesle i Tomislav Bronzin iz Citusa.
Novo vodstvo najavilo je snažniji razvoj domaćih tehnoloških kapaciteta, internacionalizaciju poslovanja i veće uključivanje hrvatskih IT tvrtki u europske projekte.
Sučić je upozorio kako Hrvatska ima znanje i tvrtke koje mogu konkurirati na europskom tržištu, ali da domaći IT sektor istodobno ulazi u razdoblje ozbiljnih izazova povezanih s nedostatkom stručnog kadra, umjetnom inteligencijom i novim europskim pravilima.
“Hrvatska IT industrija ima potencijal postati jedan od ključnih nositelja gospodarskog razvoja Hrvatske”, poručio je Sučić.
Na sjednici je predstavljen i program rada Udruženja do 2030. godine, a među glavnim prioritetima nalaze se umjetna inteligencija, cloud infrastruktura, digitalna sigurnost, digitalizacija gospodarstva i jačanje međunarodne konkurentnosti hrvatskih IT tvrtki.
Potpredsjednica HGK Marija Šćulac upozorila je kako IT više nije samo jedan sektor gospodarstva nego temelj funkcioniranja moderne ekonomije i države.
I upravo tu leži najveći problem Hrvatske. Dok Europa ubrzano ulaže milijarde eura u razvoj umjetne inteligencije, podatkovnih centara i digitalne sigurnosti, Hrvatska još uvijek vodi bitku s odlaskom stručnjaka, sporim obrazovnim sustavom i nedostatkom dugoročne tehnološke strategije.
Zato pitanje razvoja domaće IT industrije više nije samo gospodarsko pitanje nego pitanje buduće snage države. Zemlje koje budu razvijale vlastite tehnologije imat će veću ekonomsku i političku moć, dok bi ostali mogli ostati samo tržišta za strane digitalne gigante.
