Jedanaest udovica i dvanaestero djece poginulih ukrajinskih branitelja boravi u Hrvatskoj u sklopu programa psihosocijalne pomoći koji zajednički provode Ministarstvo hrvatskih branitelja, Veleposlanstvo Ukrajine i Udruga Hrvatska pomaže. Riječ je o projektu kojim Hrvatska, uz političku i vojnu potporu Ukrajini, prenosi i vlastita iskustva oporavka nakon Domovinskog rata.
Goste iz Ukrajine u Ministarstvu hrvatskih branitelja primio je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, uz nazočnost ukrajinskog veleposlanika Vasilja Kiriliča i predstavnika ukrajinskog Ministarstva branitelja.
U obraćanju obiteljima poginulih vojnika Medved je istaknuo kako Hrvatska razumije njihovu bol jer je i sama prošla ratna razaranja, gubitke i dugotrajne posljedice agresije.
Podsjetio je da Hrvatska i tri desetljeća nakon završetka Domovinskog rata još uvijek traga za 1.725 nestalih i smrtno stradalih osoba, naglasivši kako iskustvo rata nije završilo potpisivanjem mira, nego traje sve dok posljednje obitelji ne dobiju odgovore o sudbini svojih najbližih.
Posebnu poruku uputio je djeci poginulih ukrajinskih branitelja, poručivši da budu ponosna na svoje očeve koji su, kako je rekao, život dali braneći slobodu svoje domovine.
Boravak u Hrvatskoj dio je projekta “Podrška bez granica”, kroz koji će sudionici proći individualna psihološka savjetovanja, edukacije, kreativne radionice i sportske aktivnosti. Planirano je da tijekom provedbe programa u Hrvatsku dođu tri skupine udovica i djece poginulih ukrajinskih branitelja, a svaka će ovdje boraviti deset dana.
Hrvatska posljednjih godina pruža Ukrajini pomoć na više razina. Uz političku, diplomatsku i humanitarnu potporu, sudjeluje i u liječenju ranjenih ukrajinskih vojnika. Do sada je kroz hrvatski zdravstveni sustav zbrinuto 112 ranjenika pristiglih u šest skupina.
Ukrajinski veleposlanik Vasilj Kirilič zahvalio je Hrvatskoj na kontinuiranoj pomoći, ocijenivši da njezin značaj daleko nadilazi veličinu države. Istaknuo je kako su Ukrajinci u Hrvatskoj dobro prihvaćeni te da dvije države povezuje iskustvo obrane vlastite slobode.
Pomoć obiteljima poginulih vojnika pokazuje da rat ne završava prestankom borbi. Posljedice ostaju godinama kroz gubitak članova obitelji, psihološke traume i potrebu za dugoročnom potporom. Upravo zato hrvatsko iskustvo Domovinskog rata danas ima posebnu vrijednost za Ukrajinu. Ne samo kao primjer vojne obrane države, nego i kao model skrbi za branitelje, njihove obitelji i sve one koji nakon rata nastavljaju živjeti s njegovim posljedicama.
