Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je izmjene više podzakonskih akata kojima se mijenjaju sudske pristojbe, uređuje rad odjela za podršku žrtvama i svjedocima te jača nadzor nad radom sudova i državnih odvjetništava.
Najznačajnija promjena odnosi se na Uredbu o Tarifi sudskih pristojbi. Tarifni sustav uveden je Zakonom o sudskim pristojbama 1995. godine, a iznosi od tada nisu značajnije povećavani. Prema navodima Ministarstva, pristojbe su i dalje ispod prosjeka država članica Vijeća Europe i pojedinih država u okruženju.
Izmjenama Pravilnika o radu odjela za podršku žrtvama i svjedocima, koji djeluju od 2008. godine, dodatno se uređuje djelokrug rada, postupci odabira i edukacije volontera te se odredbe usklađuju sa Zakonom o kaznenom postupku i aktualnom praksom postupanja prema žrtvama kaznenih djela.
Sudski poslovnik usklađuje se sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, posebno u dijelu koji se odnosi na predmete zaštite prava na suđenje u razumnom roku zbog promjene nadležnosti. Uređuje se i postupanje s nacrtima odluka županijskih i visokih sudova u skladu s presudom Suda Europske unije u predmetu Hann invest.
Kod stručnog ispita za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta brišu se odredbe o postupku imenovanja sukladno izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama, a uvodi se snimanje pisanog dijela ispita radi sprječavanja korištenja nedopuštenih pomagala.
Izmjenama pravilnika o inspekcijskim nadzorima izričito se propisuje pravo uvida u informacijske sustave pravosudnih tijela te obveza pribavljanja mišljenja čelnika tijela pri rasporedu dužnosnika na poslove pravosudne inspekcije.
Politički i institucionalno gledano, riječ je o paketu tehničkih, ali sustavno važnih zahvata. Prvi put nakon tri desetljeća otvara se pitanje visine sudskih pristojbi, što izravno utječe na pristup pravdi i troškove sudovanja. Istodobno, jača se nadzor nad radom sudova i digitalna kontrola postupaka, što upućuje na pokušaj povećanja transparentnosti i administrativne discipline unutar sustava.
Ostaje otvoreno ključno pitanje hoće li ove izmjene, osim normativnog usklađivanja, rezultirati bržim postupcima i većom pravnom sigurnošću u praksi.
