Ožujak – mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva. Rano otkrivanje je ključno

Kolumne

Rak debelog i završnog crijeva danas predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova u svijetu. Riječ je o trećem najčešćem sijelu raka globalno i drugom najčešćem uzroku smrti od malignih bolesti. Samo u 2022. godini zabilježeno je oko 1,9 milijuna novih slučajeva te više od 900 tisuća smrtnih ishoda.

Situacija u Hrvatskoj dodatno naglašava ozbiljnost problema. Ova vrsta raka najčešće je novodijagnosticirana maligna bolest u zemlji, s prosječno 3 800 novih slučajeva godišnje. Nešto češće pogađa muškarce, a čak 95 % oboljelih starije je od 50 godina u trenutku postavljanja dijagnoze.

Unatoč napretku medicine, rak debelog i završnog crijeva i dalje je drugi najčešći uzrok smrti od raka u Hrvatskoj, odmah nakon raka pluća. U 2024. godini od ove je bolesti preminulo 1 933 osoba, među kojima je bilo 1 136 muškaraca.

Ključna činjenica u borbi protiv ove bolesti jest rano otkrivanje. Ishod liječenja uvelike ovisi o stadiju u kojem je rak dijagnosticiran. Podaci pokazuju da se tek 16,5 % slučajeva otkriva u lokaliziranom stadiju, dok je većina, gotovo dvije trećine, dijagnosticirana kada se bolest već proširila regionalno. U više od petine slučajeva prisutne su udaljene metastaze. Dodatni izazov predstavlja i činjenica da za značajan dio bolesnika podaci o stadiju uopće nisu dostupni.

Ipak, postoje i pozitivni pomaci. Petogodišnje preživljenje u Hrvatskoj raste te sada iznosi 57,3 %, što je poboljšanje u odnosu na prethodno razdoblje. Upravo zbog relativno visokog preživljenja, broj osoba koje žive s ovom dijagnozom također je velik. Krajem 2023. godine u Hrvatskoj je živjelo više od 25 tisuća ljudi kojima je tijekom života dijagnosticiran rak debelog i završnog crijeva.

Posebnu pozornost u posljednje vrijeme privlači zabrinjavajući trend porasta incidencije među mlađim osobama. Iako je bolest i dalje rijetka u populaciji mlađoj od 50 godina, podaci pokazuju kontinuirani rast – oko 2,3 % godišnje u dobnoj skupini od 20 do 49 godina. Rast je izraženiji kod žena nego kod muškaraca. Kao mogući razlozi navode se promjene životnog stila, uključujući povećanu konzumaciju procesirane hrane, manjak tjelesne aktivnosti i porast pretilosti, ali i čimbenici poput uporabe antibiotika i promjena u crijevnom mikrobiomu.

Za razliku od mlađe populacije, u ukupnoj populaciji nema značajnog porasta incidencije, dok je smrtnost u padu, oko 1,5 % godišnje. To ukazuje na napredak u liječenju i dijagnostici, ali i dalje ostavlja prostor za poboljšanje, osobito u području ranog otkrivanja.

Rak debelog i završnog crijeva često se razvija bez izraženih simptoma u ranoj fazi, zbog čega su preventivni pregledi od presudne važnosti. Pravodobna dijagnoza može značajno povećati šanse za izlječenje i smanjiti smrtnost.

U konačnici, iako statistike upozoravaju na ozbiljnost bolesti, one ujedno pokazuju i gdje postoji prostor za napredak, u prevenciji, ranom otkrivanju i podizanju svijesti. Upravo tu leži ključ smanjenja tereta ove bolesti u budućnosti.

Hrvatska ima dobro postavljen sustav probira, ali najveći izazov i dalje je odaziv građana. Upravo veće sudjelovanje u preventivnim programima može značajno smanjiti smrtnost od ove bolesti.

Nacionalni program ranog otkrivanja

Provodi ga Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Ciljana skupina su osobe od 50 do 74 godine. Metoda je test na skriveno krvarenje u stolici (FOBT/FIT test). Ako je test pozitivan pacijent se upućivanje na kolonoskopiju. Cilj je otkriti bolest u ranoj fazi ili čak ukloniti prekancerozne promjene (polipe).

Pozivanje građana

Građani dobivaju poziv poštom na kućnu adresu. Test se radi kod kuće i šalje na analizu

Program se ponavlja svake dvije godine.

Edukativne kampanje

Kampanje o važnosti ranog otkrivanja zdravih životnih navika. Obilježavanje mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva (ožujak), a sudjeluju zdravstvene institucije i udruge pacijenata.

Promicanje zdravog načina života

Prevencija uključuje i smanjenje rizičnih čimbenika: pravilna prehrana (više vlakana, manje procesirane hrane), redovita tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine, ograničavanje alkohola i prestanak pušenja.

- Reklamni prostor -spot_img

Pročitaj još

Narod pita

    Vaš e-mail:

    Poruka:

    Narodno logo


    Pročitao/la sam i slažem se s Uvjetima korištenja i Politikom privatnosti

    - Reklamni prostor -spot_img

    Pročitaj još