Cijene nafte početkom tjedna ponovno su pale nakon što je OPEC odlučio nastaviti postupno povećavati proizvodnju. Tržište je odluku protumačilo kao signal da će u narednim mjesecima na svjetskom tržištu biti više sirove nafte nego što se ranije očekivalo, dok istodobno potražnja ne pokazuje dovoljno snažan rast da bi apsorbirala dodatne količine. Sedam ključnih članica OPEC-a, među kojima su Saudijska Arabija i Rusija, dogovorilo je povećanje proizvodnih kvota za oko 188.000 barela dnevno od kolovoza. Time se nastavlja postupno ukidanje dobrovoljnih rezova proizvodnje uvedenih 2023. godine radi održavanja viših cijena. Od travnja do danas OPEC je već povećao planiranu proizvodnju za gotovo 800.000 barela dnevno, javlja Reuters.
Istodobno se smanjuje geopolitička premija rizika koja je prije nekoliko mjeseci podigla cijene. Nakon smirivanja napetosti oko Hormuškog tjesnaca i postupnog oporavka izvoza iz Perzijskog zaljeva, tržište procjenjuje da je opasnost od ozbiljnijih poremećaja u opskrbi znatno manja nego ranije.
Hoće li se pad cijena sirove nafte preliti i na cijene goriva na hrvatskim benzinskim postajama? Odgovor će ovisiti o daljnjim potezima OPEC-a, oporavku kineskog gospodarstva, mogućim novim geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku, ali i o kretanju tečaja dolara, trošarinama i rafinerijskim maržama. Ako se sadašnji trend nastavi, vozači bi tijekom ljeta mogli dočekati niže cijene goriva, iako one rijetko padaju jednako brzo kao cijena sirove nafte.
Dodatni pritisak dolazi s potražnjom. Kina, najveći svjetski uvoznik nafte, i dalje bilježi slabiji uvoz nego što se očekivalo, dok rast proizvodnje iz zemalja izvan OPEC+-a također povećava ponudu. Analitičari upozoravaju da bi upravo kombinacija slabije kineske potražnje i većih količina nafte na tržištu mogla dovesti do globalnog viška tijekom druge polovice godine. Zbog toga su cijene referentne nafte Brent pale ispod 72 dolara za barel, dok je američki WTI skliznuo ispod 69 dolara. Tržište zasad procjenjuje da će dodatna proizvodnja imati veći utjecaj od mogućih geopolitičkih rizika.
Za Hrvatsku i ostatak Europe niže cijene sirove nafte dugoročno mogu značiti sporiji rast cijena goriva, ali konačan učinak ovisit će i o tečaju dolara, trošarinama te kretanju rafinerijskih marži. Ako se trend pada nastavi, vozači bi tijekom ljeta mogli osjetiti određeno pojeftinjenje goriva, premda ono neće nužno pratiti pad cijena sirove nafte u istom omjeru.
