Hrvatska ulazi u ključnu jesen za razvoj baterijskih sustava za skladištenje energije, tehnologije bez koje nema ozbiljnog rasta obnovljivih izvora, stabilnije mreže ni stvarne energetske neovisnosti.
Novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije trebao bi stupiti na snagu ove jeseni. Nakon toga na potezu je HERA, koja mora donijeti dodatna podzakonska i regulatorna pravila kako bi se početkom 2027. mogli pokrenuti konkretni projekti baterijske pohrane energije.
To nije tehničko pitanje rezervirano za energetičare. Ako Hrvatska želi više struje iz sunca i vjetra, mora imati sustav koji tu energiju može prihvatiti, spremiti i koristiti kada je potrebna. Bez baterija, obnovljivi izvori ostaju ograničeni mrežom, birokracijom i nestabilnošću proizvodnje.
U HGK je održan okrugli stol Udruženja obnovljivih izvora energije, na kojem su sudjelovali predstavnici HERA-e, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva gospodarstva, HEP-ODS-a, HROTE-a te brojnih tvrtki i institucija iz energetskog sektora.
Raspravljalo se o pitanjima koja će odlučiti hoće li investicije krenuti ili stati: prostornim uvjetima gradnje, energetskim odobrenjima, uvjetima priključenja, mrežarini i statusu povlaštenosti. Posebno je važno uskladiti propise jer je od siječnja 2026. na snazi novi Zakon o prostornom uređenju, a u pojedinim dijelovima postoji preklapanje sa Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.
Baterijska pohrana energije trenutačno je tehnologija za koju investitori pokazuju najveći interes. Potpredsjednica HGK Marija Šćulac istaknula je da su izdana ili zatražena energetska odobrenja za projekte ukupne snage od gotovo 1.100 MW.
To je ozbiljan signal. Hrvatska očito ima investicijski potencijal, ali potencijal ne znači ništa ako pravila nisu jasna. Upravo se na tome prelama budućnost ovih projekata.
Jedno od najvažnijih pitanja je mrežarina, osobito za samostalne baterijske sustave koji rade po arbitražnom modelu, odnosno kupuju energiju kada je jeftinija i vraćaju je u sustav kada je potrebnija i skuplja. Ako se taj trošak ne definira razumno i na vrijeme, projekti mogu postati neisplativi prije nego što uopće krenu.
Zamjenik predsjednika Udruženja OIE HGK Aljoša Pleić poručio je da je HERA donošenjem naknade za priključenje uklonila prvu veliku prepreku za razvoj projekata obnovljivih izvora energije, bez kojih nema ni većih projekata baterijske pohrane.
Sada slijedi važniji test. Hrvatska mora pokazati može li regulatorno pratiti energetsku tranziciju ili će opet imati projekte, investitore i interes, ali bez dovoljno brzih odluka.
Baterije nisu luksuz ni pomodna tehnologija. One su uvjet da struja iz obnovljivih izvora ne bude problem za mrežu, nego prednost za gospodarstvo, građane i energetsku sigurnost države.
Ako država ove jeseni odradi posao kako treba, početak 2027. može označiti stvarni iskorak prema modernijem elektroenergetskom sustavu. Ako zakasni, Hrvatska riskira da 1.100 MW interesa ostane samo još jedna dobra prilika zarobljena u papirima.
