Europska unija želi smanjiti ovisnost o tehnologijama iz trećih zemalja i ojačati vlastite kapacitete u razvoju umjetne inteligencije, poluvodiča, računalstva u oblaku i podatkovne infrastrukture. Za Hrvatsku je ključno pitanje hoće li sudjelovati u razvoju novih tehnologija ili će ponovno ostati samo njihov korisnik i uvoznik.
O tehnološkoj i gospodarskoj sigurnosti Europe razgovarali su članovi triju saborskih odbora s izvršnom potpredsjednicom Europske komisije Hennom Virkkunen, zaduženom za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju.
Virkkunen je predstavila europsku strategiju čiji je cilj zadržati veću kontrolu nad tehnologijama važnima za gospodarstvo, energetiku, znanost i obranu. Naglasila je da tehnološka samostalnost ne znači zatvaranje Europe, nego razvoj vlastitih istraživačkih i proizvodnih kapaciteta uz suradnju s pouzdanim međunarodnim partnerima.
Hrvatska, prema njezinoj ocjeni, ima potencijal u informacijskim tehnologijama i startupovima. Međutim, bez većih ulaganja u istraživanje, razvoj i povezivanje znanstvenih institucija s gospodarstvom taj potencijal lako može ostati na pojedinačnim uspjesima, dok će najveći europski projekti završavati u tehnološki snažnijim državama.
Na sastanku je zato otvoreno pitanje hoće li manje članice ravnopravno sudjelovati u razvoju europskih podatkovnih centara, računalstva u oblaku i digitalne infrastrukture ili će samo plaćati korištenje tehnologija razvijenih izvan svojih granica.
Posebna pozornost posvećena je zaštiti demokracije od dezinformacija, stranog upletanja, manipulacije izbornim procesima i kibernetičkih napada. Europska komisija priprema „EU štit za zaštitu demokracije“, dok će nova inicijativa za sigurnost maloljetnika na internetu uključivati učinkovitiju provjeru dobi i stroža pravila za digitalne platforme.
Razgovaralo se i o primjeni europskog Akta o umjetnoj inteligenciji. Novi Ured za umjetnu inteligenciju nadzirat će provedbu pravila u državama članicama, uključujući obvezu označavanja određenih sadržaja nastalih uporabom umjetne inteligencije.
Europska tehnološka politika sve je snažnije povezana i s obranom. Umjetna inteligencija, bespilotni sustavi, kibernetička zaštita i sigurnost kritične infrastrukture više nisu samo razvojna pitanja, nego dio obrambene sposobnosti država.
Za Hrvatsku tehnološki suverenitet ne smije ostati još jedna europska strategija koju će provoditi najveće članice. Država mora izboriti mjesto u zajedničkim projektima, privući podatkovnu i istraživačku infrastrukturu te omogućiti domaćim tvrtkama razvoj proizvoda koji se mogu izvoziti.
Ako Europa želi smanjiti ovisnost o američkim i azijskim tehnologijama, Hrvatska mora odlučiti želi li biti dio nove europske tehnološke industrije ili samo tržište za proizvode razvijene drugdje. U toj odluci neće se određivati samo budućnost domaćeg gospodarstva, nego i razina hrvatske sigurnosti i stvarne državne samostalnosti.
